Novi roman Elene Ferrante roman je o mogućim sukobima u bračnom životu, o gašenju ljubavi i strasti, o teškim odnosima s djecom... Leda, rastavljena profesorica srednjih godina, ostala je sama nakon što su joj kćeri otišle k ocu u Toronto. Odlučila je otići na ljetovanje u mjestašce na Jonskome moru i premda se sprema na razdoblje nelagodne samoće i nostalgije za kćerima, neočekivano uživa u osjećaju potpune slobode. Svakodnevno odlazi na plažu, a tamo joj pažnju zaokuplja mlada majka, Nina, koja se predano bavi svojom kćeri u pratnji velike i bučne obitelji. Nakon jednog naoko sitnog događaja, Ledu preplavljuju sjećanja na teške i nekonvencionalne odluke koje je donosila kao majka, a koje su joj odredile život. Mračna kći slojevita je meditacija o majčinstvu, snažna priča o podvojenim osjećajima koje gajimo prema svojoj djeci te izniman pokušaj definicije ženskog iskustva, slobode, odgovornosti, žudnje i zadovoljstva.  Prema ovome je romanu Maggie Gyllenhaal snimila istoimeni film s Oliviom Colman, Dakotom Johnson, Jessie Buckely, Peterom Sarsgaardom, Paulom Mescalom i Edom Harrisom te je nagrađena nagradom za najbolji adaptirani scenario na ovogodišnjem Venecijanskom filmskom festivalu. Film se očekuje u distribuciji u prosincu.

Imperij, maestralna knjiga najvećega poljskog književnog putopisca 20. stoljeća Ryszarda Kapuścińskog o raspadu Sovjetskog Saveza, kombinira sjećanja iz djetinjstva s beskompromisnim novinarstvom. Imperij započinje opisom sovjetske okupacije autorova rodnog grada u istočnoj Poljskoj 1939., a kulminira, 50 godina kasnije, putovanjem dugim više od 6000 kilometara koje ga vodi od Kremlja do napuštenog gulaga Kolima, od rudarskog štrajka u području arktičkoga polarnog kruga do pogibeljne vožnje autobusom kroz ratne zone na području Kavkaza. Pišući o međuetničkoj mržnji, vjerskom fanatizmu, pasivnosti i paranoji, koji su duboko obilježili dvije generacije istočnih Europljana, Kapuściński je komponirao simfoniju za carstvo koje se urušava – djelo koje povijest prevodi u nade i patnje ljudi osuđenih da je prožive. Izvor:http://www.buro247.hr/kultura/knjige/knjiga-tjedna-dora-i-minotaur-moj-ivot-s-picassom.html

Junaci bestselera Mali dućan u Cockleberry Bayu ponovno su s nama. Novopečeni supružnici Rosa i Josh, mlada mama Titch, Mary, Jacob, Sheila i, naravno, Hot, Rosin obožavani jazavčar. Njihovi su životi isprepleteni u ovom romanu o ljubavi, povjerenju, odanosti i osjećajima. Rosa, koja je nedavno izgovorila sudbonosno „da“ ljubavi svoga života, Joshu Smithu. Vlasnica je dućana za kućne ljubimce u pitoresknom Cockleberry Bayu, gradiću na engleskoj obali. Dućan sjajno posluje, a Rosa je sretna i zadovoljna jer napokon živi punim plućima okružena ljudima koje voli i koji vole nju. No, nažalost, u životu ne ide uvijek sve kako bismo željeli. Jedna nesmotrena poruka, i vjera u ljubav i odanost opasno je poljuljana. Rosa sumnja da njezin muž ima ljubavnicu… Krhka i nesigurna, Rosa je prisiljena suočiti se sa svojim strahovima, ovisnošću i ljubomorom. Njezinu nesigurnost još više podgrijavaju spletkama skloni mještani Cockleberry Baya, misteriozni požar i Titchina grozničava potraga za ocem njezina bolesnoga sina. Nakon svjetskog uspjeha s knjigom Mali dućan u Cockleberry Bayu, prvom iz serije romana o Cockleberry Bayu, idiličnom gradiću na engleskoj obali, britanska spisateljica romantičnih komedija Nicola May u ovoj nas knjizi vodi na još jedno neizvjesno putovanje do samootkrivanja. Ovaj naslov dolazi i u tvrdom uvezu knjige.

Deset godina nakon rastanka i dvadeset nakon prvog susreta, u noći visoke plime u Venecijanskoj laguni, Alessia i Jerolim – putujući niz Jadran od Istre do Boke - otkrivaju osjećaje koje ih oboje iznenade. Alessia je talijanska liječnica, Jerolim hrvatski pisac, razgovaraju trojezično – u početku na engleskom, potom Alessia na materinjem venetskom, Jerolim sve češće s emotivnim upadicama na dubrovačkom dijalektu. Ojačani jedno drugim, obuzeti osjećajima i strašću, putuju do Perasta u Crnoj Gori gdje će Jerolim saznati tragične okolnosti smrti svoje majke, a Alessia se suočiti s tragom nekadašnje venecijanske moći: zadnjom zastavom Republike Svetoga Marka, koja je nošena u tradicionalnoj svečanosti fašinada – dvamjeseca nakon Napoleonovog utrnuća Mletačke države. Stjepo Martinović u većini svojih romana bavi se zabilježenom i zapamćenom poviješću, temperamentima ljudi sredozemnih obala i otoka, ugođajima i toplinom vječnog Mediterana. U ovom romanu, kao osebujni bard juga, demistificira obilje podataka koji se prenose narodnom predajom. Balansiranje između književnosti i žanrovske literature umijećem koje ovaj pisac demonstrira rijetko se sreće i u mnogo slavnijim i produktivnijim stranim književnostima, o čemu svjedoči naklonost ljubitelja njegovog stila i (donekle) nagrade koje osvaja na književnim natječajima. U svome novom romanu, Stjepo Martinović bogatstvom jezika još jednom impresionira internetske naraštaje, s divljenjem opisuje hrvatsku obalu i gradove, često postavljajući ženske likove u središte pažnje.

Zbirka nimalo običnih priča o najobičnijim svakodnevnim situacijama kroz oči supruga i oca triju kćeri. Svakodnevica koja uključuje odlazak u maratonski shopping s boljom polovicom, izazovne dane s dvije tinejdžerke u pubertetu, PMS-u, obiteljskom odlasku na more, kredite, kvar bojlera... Opis svakidašnjih zgoda i nezgoda ispunjen je golemom količinom humora i zabave, a svaki čitatelj moći će se pronaći u nekoj od priča.

Bogato ilustrirana monografija novinara i fotoreportera Stanka Karamana, koja obuhvaća životni put jednog od najvećih legendi hrvatske glazbe od 60-ih godina prošlog stoljeća do današnjih dana, protkan kroz odabrane pjesme i rijetko viđene fotografije.

Hrvatski politički bestijarij jedinstven je i beskrajno duhovit rječnik, odnosno pojmovnik „životinjskih uvreda“ kojima su političari častili jedni druge ili sami sebe u proteklih tridesetak godina. On s jedne strane sadrži popis tih životinja, a s druge detaljan i maštovit pokušaj interpretacije njihovih značenja u pojedinom kontekstu, nerijetko zapadajući u harmsovsku logiku i objašnjenja. Autori ovim djelom ukazuju na to da politički diskurs, uza svu svoju poslovičnu iritantnost, može biti i dozlaboga zabavan, ako ga se takvim želi shvatiti. Ovo je knjiga koja ostavlja prostor čitatelju da je sam dopunjava i dopisuje moguća iščitavanja, kao i nove uvrede, kojih će nesumnjivo još biti. Legenda kaže da je nekom zgodom na hodnicima Kremlja bivši sovjetski ministar unutarnjih poslova Lavrentij Berija dao uhititi rabijatna uljeza, jer se na sav glas derao kako „treba ubiti brkatu svinju“. Kad ga je Staljin dao privesti k sebi i upitao na koju to „brkatu svinju“ točno misli, prestravljeni uhićenik spremno je odgovorio: „Na Trockog.“ Nato Staljin prijekorno pogleda Beriju i upita: „A na koga ste vi, pak, mislili?“

Društveni inžinjering je disciplina društvenih znanosti u kojoj se razmatraju pokušaji utjecaja na društvo u cjelini.Vlade, mediji i interesne skupine predstavljaju društvene inžinjere koji nastoje ostvariti željene karakteristike, kretanja, ponašanja i stavove na ciljanoj skupini ili stanovništvu. To je u svojoj biti deterministički zavjerenički fenomen s (ne)skrivenim namjerama i ciljevima arhitekata nove društvene konstrukcije ili vizije. Kako se reprogramirati? Kako uočiti manipulaciju? Kako ustati na noge nakon života provedenog na koljenima? Za to je potrebno prepoznati operandi društvenih inžinjera.