Vremensko utočište (Georgi Gospodinov)
U zgradi boje breskve u Zürichu, okruženoj nezaboravcima posutom livadom, zagonetni Gaustin otvara svoju prvu Kliniku za prošlost, ustanovu koja nudi inovativno liječenje oboljelima od Alzheimerove bolesti. Svaki kat minuciozno rekonstruira neko od desetljeća prošlog stoljeća omogućujući pacijentima da zakorače u sobe svoga djetinjstva, ili svojih najsretnijih godina, kako bi otključali ono što je ostalo od uspomena koje nezadrživo blijede. Pripovjedač, pisac koji ima “nos za prošlost”, postaje Gaustinov pomoćnik, a zadatak mu je prikupiti, katalogizirati i opisati važne, ali i najsitnije tragove prošlosti, od namještaja iz sedamdesetih, preko najslušanije pjesme na top-listama 1965. i čahure iz 1942., do nostalgičnih mirisa i tračaka poslijepodnevne svjetlosti. Kako šarada postaje sve uvjerljivija, sve veći broj sasvim zdravih ljudi želi u kliniku ne bi li pobjegli iz slijepe ulice svog života. A onda je prošlost krenula u osvajanje svijeta…
U briljantno inventivnom romanu Vremensko utočište, svom tour de forceu, nagrađivani bugarski pisac Georgi Gospodinov propituje osobno i političko biće pozivajući nas da pogledamo u zavodljivo zrcalo sjećanja. Velika priča o vremenskim utočištima koja gradimo onda kada je budućnost otkazana, a sadašnjost nam nije više dom.
Autor je za ovaj roman nagrađen nagradom International Booker Prize 2023.
Dogovor (Hernan Diaz)
Svi su u New Yorku čuli za Benjamina i Helen Rask. On je legendarni tajkun s Wall Streeta, a ona genijalna kći ekscentričnih američkih aristokrata. Zajedno su se uzdigli do vrha naizgled beskrajnog bogatstva, ali po kojoj cijeni? Glasine o njima okosnica su uspješnog romana iz 1937. koji su izgleda svi u New Yorku pročitali. No to nije jedina verzija te priče…
„Dogovor“, maestralan roman Hernana Diaza, priča je o bogatstvu i talentu, povjerenju i intimnosti, istini i percepciji. Književna slagalica u kojoj se traga za istinom raskrinkavajući zablude koje su često u središtu intimnih veza, ali i lakoću kojom moćnici manipuliraju činjenicama. Ovo iznimno hvaljeno djelo prevodi se na više od 25 jezika, a ušlo je i u širi izbor nagrade Booker te finale nagrade Kirkus. “Dogovor” je dobitnik Pulitzerove nagrade za književnost za 2023. godinu.
Hernan Diaz rođen je u Argentini 1973. Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja, a njegov prvi roman, „In the Distance“, bio je finalist Pulitzerove nagrade i nagrade PEN/Faulkner. Autor je i knjige „Borges, between History and Eternity“. Živi i radi u New Yorku. „Dogovor“ je njegov drugi roman i prvi koji je preveden na hrvatski.
Optužba (Karine Tuil)
FRANCUSKA spisateljica Karine Tuil u svojim knjigama tematizira sva licemjerja suvremenog života, a njezin hit roman Optužba nedavno je objavljen i na hrvatskom jeziku. Knjiga je osvojila nekoliko nagrada te niže priznanja struke, ali i publike. Iako su na prvu svi komentari gotovo pa jednaki te se slažu u činjenici da je radnja pomalo uznemirujuća, na kraju se svi slažu u jednom – treba imati petlje za pozabaviti se s ovom tematikom.
Karine Tuil hrabro se uhvatila u koštac s temom u koju bi tek rijetki uronili i detaljno je prikazali u svojoj knjizi. Prema ovom romanu je snimljen i zapažen film u režiji Yvana Attala sa Charlotte Gainsbourg i Mathieuom Kassovitzom u glavnim ulogama. Francusko štivo u kojem će ljubitelji europske književnosti – ali ne samo oni – itekako uživati.
Rijetko koji roman tako zorno dočarava koliko smo izloženi opasnosti zbog međupovezanosti medija, društvenih mreža i dobre stare ljubavi javnosti prema skandalu.
Obećanje (Damon Galgut)
Nagrada BOOKER 2021.
Obećanje oslikava pad i propast bjelačke južnoafričke obitelji koja živi na farmi nedaleko od Pretorije. Swartovi se okupljaju na majčinu sprovodu. Pripadnici mlađeg naraštaja, Anton i Amor, preziru shvaćanja svoje obitelji, kao i to što se ne ispunjava obećanje dano crnkinji Salome koja cijeloga života radi za njihovu obitelj. Salome su, nakon dugogodišnje službe, bili obećali da će dobiti vlastitu kuću i zemlju… no to se ne ostvaruje, a godine prolaze.
Dok se zemlja u kojoj žive okreće prema tobožnjem pravednijem društvu te ostavlja za sobom stare i duboke podjele, nad obitelji je i dalje poput sjene nadvijeno ono neispunjeno obećanje.
U ovoj priči o disfunkcionalnoj obitelji pogađaju nas nesmiljene i nježne istine. Obećanje je uvjerljiva, vješto ispripovijedana i samozatajno moćna vrhunska književnost.
Nobelova nagrada za književnost 2022. (Annie Ernaux)
Sjajna francuska književnica Annie Ernaux, osamdeset dvije su joj godine, rođena je 1. rujna 1940. godine, dobila je Nobelovu nagradu za književnost. Ona, obrazložili su nagradu, “vjeruje u oslobađajući snagu pisanja. Njezin je rad beskompromisan, piše jednostavnim rječnikom”. S velikom hrabrošću ona ukazuje, smatraju, “na iskustva klase, opisuje sram, poniženje, ljubomoru, nesposobnost pojedinca da shvati tko je. Ona je postigla nešto vrijedno divljenja, nešto što će trajati”.
Annie Ernaux provela je djetinjstvo i mladost u Yvetotu u Normandiji. Radila je kao profesorica književnosti u školama, te u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu (CNED). Živi u Cregyju u departmanu Val-d’Oise. Žanr autofikcije određuje njezin opus i osigurava joj važno mjesto u suvremenoj svjetskoj književnosti. Objavila je više od dvadeset djela, od kojih u hrvatskom prijevodu: “Samo strast” (Vuković&Runjić, 2002.), “Mjesto” (Disput, 2008.), “Jedna žena” (Kulturtreger & Multimedijalni institut, 2021.) , “Događaj” (Kulturtreger & Multimedijalni institut, 2021.), “Godine” (Naklada OceanMore, 2021.) i “Djevojačke uspomene” (Naklada OceanMore, 2022.).
Ne žive svi isti život (Jean-Paul Dubois)
Paul Hansen već dvije godine služi kaznu u zatvoru na periferiji Montreala, gdje dijeli ćeliju s Hortonom, članom Hells Angelsa osuđenim za ubojstvo. Sin danskog pastora i lijepe Francuskinje, koja je vodila art-kino u Toulouseu, prije zatvora dulje je od četvrt stoljeća živio u Kanadi kada se dramatični incident dogodio.
U vrijeme događaja Hansen je bio nadstojnik u L’Excelsioru, rezidencijalnoj stambenoj zgradi, u kojoj je savjesno i požrtvovno obavljao svoj posao. I ne samo to, bio je dobri duh zgrade, uvijek pri ruci njezinim stanarima, i dok su tugovali, bolovali, starjeli, pa i umirali. Kad nije bio zauzet održavanjem zgrade ili pomaganjem izgubljenim dušama L’Excelsiora, pridružio bi se Indijanki Winoni, odvažnoj pilotkinji hidroaviona, koja ga je zajedno s njihovom kujicom Nouk dizala visoko u nebo, iznad oblaka. Ali u jednom trenutku sve se promijenilo.
Goncourtom nagrađeni roman Ne žive svi isti život čovječna je, inteligentna i tragikomična priča o životu. Autor Jean-Paul Dubois, vođen snažnim osjećajem zajedništva, ali i revoltom protiv svih oblika nepravde, oslikava portret društva u kojem osuđeni ubojica pokazuje više ljudskosti nego birokratski nastrojeni mozgovi čiji je jedini cilj smanjiti troškove.
Zemlja bez sutona (Marija Andrijašević)
Najbolji hrvatski roman u prošloj godini je ‘Zemlja bez sutona’, prozni prvijenac Marije Andrijašević, nagrađivane pjesnikinje koja je sad već davne 2007. godine bila nagrađena Goranom za mlade pjesnike, za zbirku pjesama ‘davide, svašta su mi radili’. Sve otada autorica je bila u kreativnoj pauzi, a sada je zabljesnula romanom i uzela književnu nagradu tportala. Uz pobjednicu natječaja Mariju Andrijašević, u finalu ovogodišnje književne nagrade tportala našli su se Marinko Koščec (Sami), Đorđe Matić (Niotkuda s ljubavlju), Sandra Antolić (Svojevrsna) i Nora Verde (Moja dota).
Iznad svega (Richard Powers)
Devetero neznanaca nevidljivim je i dubokim korijenima, poput korijenja šume, povezano ulogom drveća u svojim životima. Njihove se priče granaju iz obiteljskog svijeta i vremena, od ranog doba New Yorka do kraja 20. stoljeća kada se na Pacifičkom sjeverozapadu vode upravo Šumski ratovi. Nicholas Hoel potomak je pionira iz Iowe, nasljednik albuma posljednjeg američkog kestena kojeg su njegovi preci naraštajima svakog mjeseca fotografirali. Mimi Ma mlada je poslovna žena čiji je otac doplovio iz Šanghaija u San Francisco te u svom novom svijetu zasadio murvu, stablo svile na kojoj se gradilo bogatstvo obitelji Ma. Douglas Pavlicek vijetnamski je veteran kojega je pri padu iz ratnog aviona spasila smokva stara tristo godina, a Patricia Westerford iznimna je znanstvenica koja je otkrila možda jedan od posljednjih svjetskih misterija: razgovor drveća. Njih se četvero, kao i preostalih petero protagonista bori za spas “stare šume”, u čijem je središtu drevna sekvoja. Postoji svijet uz ovaj naš ljudski – golem, spor, veličanstveno inventivan i gotovo nevidljiv za nas. Ovo je priča o nekolicini ljudi koji otkrivaju kako vidjeti taj svijet i koji su dotaknuli rub prijetnje njegova nestanka.
U monumentalnom romanu Iznad svega, nagrađenom Pulitzerovom nagradom, Richard Powers uranja u temu veliku poput svemira: o prirodi i povezanosti naše civilizacije s njom. Epska je to saga u kojoj kroz ovidijevsku metamorfozu svojih junaka autor ponovno odmjerava čovjekovo mjesto na planetu i njegov suživot s drugim živim bićima.
Crni Leopard, Crveni Vuk (Marlon James)
Tragač je lovac, poznat diljem trinaest kraljevstava kao onaj koji ima nos – i uvijek radi sam. No, on prekrši svoje vlastito pravilo kada, unajmljen da pronađe izgubljeno dijete, postane dio skupine lovaca koji tragaju za istim dječakom. Ti su družbenici neobičniji i opasniji jedan od drugoga, od diva, preko vještice, do mjenjolikog leoparda, i svi imaju neku svoju tajnu. Dok ova neusklađena skupina slijedi dječakov miris, od mirisnih citadela preko zaraženih rijeka do začaranih tamnih zemalja i dalje od njih, na svakom koraku pod napadom stvorenja koja ih žele uništiti, Tragač se počinje pitati: tko je taj tajanstveni dječak? Zašto tako mnogo ljudi želi spriječiti njegovo pronalaženje? I što je najvažnije od svega, tko govori istinu a tko laže? S motivima iz afričke povijesti i mitologije i iz vlastite mašte, Marlon James istkao je tapiseriju pustolovina koje oduzimaju dah kroz svijet koji je istovremeno drevan i zapanjujuće moderan. Na uzbudljivoj pozadini magije i nasilja, istražuje temelje istine, ograničenja moći, viška ambicije i naše potrebe da sve to shvatimo.
Prvi dio trilogije “Mračna zvijezda” – “Crni Leopard, Crveni Vuk je roman za koji nisam ni znao da mi nedostaje dok ga nisam pročitao. Opasna, halucinogena, drevna Afrika, koja postaje svijet fantastike jednako dobro realiziran kao bilo koje Tolkienovo djelo, s jezikom moćnim poput onog Angele Carter. Dubok je i vješt poput Genea Wolfea, krvaviji od Roberta E. Howarda, ali u potpunosti Marlon James. To je nešto veoma novo što djeluje kao staro, na najbolji mogući način. Ne mogu dočekati sljedeći nastavak.“ Neil Gaiman
Dobitnik nagrade Ray Bradbury, Finalni izbor za National Book Award, Bestseler The New York Timesa, Knjiga godine u izboru časopisa The Wall Street Journal, Time, NPR, GQ, Vogue i Washington Post.
Hugo Pratt, portret perom (Thierry Thomas)
Dobitnik Nagrade Goncourt za biografiju 2000.
Veliki poznavatelj opusa Huga Pratta Thierry Thomas oživljava osebujni karakter legende stripa, susrete koji su obilježili Prattov život i potaknuli preobrazbe njegova crtačkog stila. Ovo je knjiga o čovjeku koji nije ilustrirao, nego je crtežom pričao priču. Koji je shvatio da je kišu dovoljno naznačiti u nekoliko poteza “prožetih duhom kiše”; autoru koji je čak i onomatopejama afirmirao strip kao umjetnost, a sebe kao autora crtane književnosti.
Thierry Thomas zamišlja dan kad je Hugo Pratt dobio nadahnuće za lik Corta Maltesea. Pripovijeda nam o Prattovim ljubavima, putovanjima i temama koje su ga zaokupljale – vojsci, pograničnim ratovima u Americi 18. stoljeća, ezoterizmu, mitologiji.
Plod mladenačke fascinacije i uvida koje nosi zrelost, “Hugo Pratt, portret perom” slikovit je portret autora čiji stripovi i danas oduševljavaju sve generacije čitalaca.
Rupa (Ivana Bodrožić)
ENGLESKI prijevod romana Rupa Ivane Bodrožić uvršten je na listu najboljih međunarodnih kriminalističkih romana 2021. godine prema izboru američkog portala specijaliziranog za žanrovsku književnost CrimeReads.
Top listu čini ukupno deset romana, među kojima je četvero europskih autora. Za roman Rupa, objavljen pod naslovom We Trade Our Night for Someone Else’s Day u prijevodu Ellen Elias-Bursać, na CrimeReadsu ističu kako je riječ o knjizi koja je, tematizirajući traumu, osvetu i beznađe, “u tolikoj mjeri noir koliko je to uopće moguće”.
Roman Rupa objavljen je 2016. godine u Hrvatskoj te proglašen najboljim kriminalističkim romanom recentne domaće književne produkcije po izboru čitatelja (Nagrada Balkan Noir za 2017.).
Asimetrija (Lisa Halliday)
Tri priče koje možemo čitati svaku za sebe i bez reda neraskidivo se sklapaju u remek-djelo koje romanu kao književnoj vrsti mađioničarski suptilno otvara nove obzore. Knjiga godine 2018. po izboru niza američkih i britanskih medija, Asimetrija istražuje neravnoteže na kojima se gradi dramatika ljudskih odnosa: nejednakosti životnih dobi, moći, talenta, bogatstva, zemljopisa i pravde. Proslavljeni prvijenac Lise Halliday postavlja ključna pitanja o prirodi fikcije – i osvaja svakog čitatelja.
Hamnet (Maggie O’Farrell)
Dvoje iznimnih ljudi. Ljubav koja ih spaja. Gubitak koji prijeti da ih uništi. Jednoga ljetnog dana 1596. u Stratfordu jedanaestogodišnju djevojčicu Judith iznenada obori jaka groznica. Hamnet, njezin brat blizanac, panično traga za pomoći. No nikoga nema kod kuće. Majka Agnes nalazi se na imanju udaljenom gotovo dva kilometra gdje uzgaja ljekovito bilje i pčele. Otac radi u Londonu. Nijedno od njih i ne sluti da će im jedno dijete umrijeti. Roman Hamnet snažna je priča o braku i obitelji koju su poharali tuga i gubitak, ali i nježan, nezaboravan portret dječaka čiji je život zaboravljen, a čije ime nosi jedna od najslavnijih drama svih vremena. Impresivno djelo Maggie O’Farrell među najhvaljenijim je romanima napisanima na engleskom jeziku posljednjih godina, bestseler koji se prevodi diljem svijeta te dobitnik prestižnih nagrada, među kojima su Women’s Prize i British Book Awards.
Crvena voda (Jurica Pavičić)
Književnik i novinar Jurica Pavičić dobio je već treću nagradu za francuski prijevod romana Crvena voda. Osvojio je Grand Prix de Littérature Policière za najbolji strani kriminalistički roman u 2021. godini. Riječ je o jednoj od najprestižnijih književnih nagrada koja se dodjeljuje od 1948. godine, i to za najbolji francuski i za najbolji strani krimić. Za roman Crvena voda u srpnju je festival Quais du polar u Lyonu Pavičiću dodijelio prestižnu nagradu Le Point du Polar européen, za najbolji kriminalistički roman europskog autora, napisan na francuskom ili preveden na francuski jezik. Pavičićev je roman nedavno osvojio i nagradu francuskog mjesečnika za kulturu Transfuge za najbolji strani krimić. Prije ovog uspjeha u Francuskoj, Crvena voda postigla je zapažene uspjehe i u Hrvatskoj, osvojivši nagrade Ksaver Šandor Đalski i Fric.
Večernja nelagoda (Marieke Lucas Rijneveld)
Večernja nelagoda zadivljujući je debitantski roman mlade nizozemske književne senzacije Marieke Lucas Rijneveld, najmlađe dobitnice nagrade Booker International.
Obitelj Mulder se raspada nakon smrti najstarijeg djeteta, sina Matthiesa, koji se utopio kad je kližući se propao kroz led. Njegova desetogodišnja sestra Jas, iz čije perspektive pratimo priču, oplakuje bratovu smrt, a usto se osjeća krivom jer je poželjela da umre kad je nije poveo sa sobom na klizanje. Nakon tragedije Jas odbija skinuti svoju crvenu jaknu, koja postaje sve smrdljivija i teža, džepova punih žaba krastača, zečjih brkova i ostalih stvari koje joj služe u izvođenju zaštitnih rituala kojima s bratom Obbeom i sestrom Hannom pribjegava nakon Matthiesove smrti. Obbe muči životinje u ritualima žrtvovanja, a Hanna mašta o bijegu s farme – gdje postoji bogat rječnik posvećen životinjama, ali vlada opresivna tišina kad je riječ o ljudskom životu, gdje vlada slika prijetećeg i okrutnog Boga. Roditelji izbjegavaju međusobni dodir, čak i pogled, i dok oni tonu u žalost za izgubljenim sinom, njihova djeca prepuštena samima sebi izmišljaju vlastita pravila, vlastitu kozmologiju. U divljoj konfuziji oni prelaze uobičajene granice normalnog ponašanja.
Roman govori o tome kako trauma (u ovom slučaju smrt djeteta u obitelji) oblikuje čovjekovo iskustvo i pogled na svijet. Brutalna, mračna, sumorna, snažna proza o djevojčici u izrazito religioznoj obitelji na izoliranoj nizozemskoj farmi koja se suočava s iskustvom smrti starijeg brata.
Paddy Clarke ha ha ha (Roddy Doyle)
Godina je 1968.
Patrick Clarke ima deset godina.
Voli Geronima, televizijske serije i miris termofora.
Ne podnosi svoga mlađeg brata Sinbada.
Najbolji mu je prijatelj Kevin.
Njihova su imena zapisana u betonu posvuda po Barrytownu, četvrti u sjevernom Dublinu.
Igraju nogomet, glume gubavce i skaču u more.
Ali zašto mu nitko nije priskočio u pomoć kad ga je Charles Leavy premlatio?
Zašto se mama i tata stalno svađaju, i pretvaraju se da je sve u redu?
Paddy vidi sve, ali razumije sve manje.
Zabavan i bolan, roman Paddy Clarke Ha ha ha opisuje pobjede, poraze i zbunjenost dječaka svijetom u kojem se komešaju nježnost i okrutnost, neprijateljstvo i ljubav.
Roddy Doyle suvremeni je irski književnik. Rođen je 1958. u Dublinu. Nakon što je diplomirao na Sveučilištu u Dublinu, neko je vrijeme radio kao učitelj engleskog jezika i geografije. Autor je brojnih romana za odrasle i djecu, drama, scenarija i kratkih priča. Prema nekoliko njegovih romana snimljeni su i filmovi. Njegove su priče smještene u Irsku i opisuju život nižeg i srednjeg građanskog sloja. Glavno obilježje njegova stila su autentični dijalozi uz korištenje slanga i irsko – engleskog dijalekta. Dobitnik je nagrade The Man Booker Prize za roman Paddy Clarke Ha Ha Ha.
Prema istinitoj priči (Delphine de Vigan)
Tajanstvena L. utjelovljuje sve ono čemu se Delphine oduvijek divila – elegantna je, ženstvena i sofisticirana te ima nevjerojatnu sposobnost pronalaženja pravih riječi u pravom trenutku. Delphine je susreće u trenutku postizanja iznimna uspjeha netom objavljenim romanom, no posve je iscrpljena od pisanja, čitatelja i ogromna zanimanja medija. Zbog svega je u kreativnoj blokadi, više jednostavno ne može napisati ni riječi. L. intuitivno osjeća Delphininu ranjivost i bez žurbe, ali posve sigurno, zauzima povlašteno mjesto u njezinu privatnom životu. Kako im se životi sve više i više isprepliću, ova priča o prijateljstvu ubrzano se uozbiljuje i pokazuje zloslutne znakove toksičnosti. Delphine de Vigan iznimno vješto hoda po tankoj liniji između stvarnosti i fikcije te pruža pronicavu i moćnu dijagnozu epohe opsjednute Istinitim. Prema istinitoj priči, višestruko nagrađeni bestseler s odlikama psihološkog trilera, predložak je istoimenu filmu iz 2017. godine.
Djevojka, žena, drugo (Bernardine Evaristo)
Dobitnica nagrada Booker, British Book Awards, Fiction Book of the Year, besteler broj jedan Sunday Timesa, roman koji se prevodi u više od 30 zemalja – puno je toga što se veže uz roman Djevojka, žena, drugo Bernardine Evaristo.
Od Newcastlea do Cornwalla, od prabaka rođenih početkom dvadesetog stoljeća do tinejdžerica dvadeset prvog, roman slijedi svojih dvanaest likova na osobnim putovanjima kroz prostor i vrijeme tijekom proteklih stotinu godina. Svaka od njih u potrazi je za nečim – bila to zajednička povijest, neočekivana budućnost, mjesto koje bi mogla nazvati domom, osjećaj pripadnosti, ljubavnik ili ljubavnica, izgubljena majka ili otac, ili tek tračak nade…
Ovo je roman o budućnosti, o prošlosti. On je fikcija, on je povijest. Ovo je roman o tome tko smo danas. Bernardine Evaristo prva je crnkinja koja je osvojila prestižnu nagradu Booker, a nagradu je podijelila s Margaret Atwood za roman Svjedočanstva, što se dogodilo tek treći put u povijesti te nagrade.
Nebeska tijela (Jokha al-Harthi)
Lirskim i eliptičnim stilom omanska spisateljica Jokha al-Harthi savršeno dočarava obiteljske intime i gradi iskričavu atmosferu krcatih arapskih kuća u kojima obitavaju pojedinci kojima uspostava ravnoteže između krute tradicije i labilnih sloboda nije jednostavan zadatak. Nebeska tijela smjelo prelaze granice i otvaraju dugo i čvrsto zabrtvljen prozor u jedan drukčiji svijet, koji je užitak otkrivati. Roman je osvojio nagradu “Man Booker International” 2019. godine.
Kraj (Salvatore Scibona)
Petnaesti je kolovoza 1953., dan bučnog i razuzdanog uličnog karnevala u Elephant Parku, enklavi talijanskih useljenika u sjevernom Ohiju. Dok svečanost traje, pet pripadnika te zajednice muče se pod teretom strašne tajne. I dok se ti ustrajni, istančano prikazani likovi sudaraju, polako postaje jasno da je duboko u njihovim srcima zakopana davno ušutkana istina o zločinu koji je iskrivio svijet svakoga od njih.
Inventivan, eksplozivan i sačinjen od rasnih, duhovnih i moralnih napetosti iz kojih je nastala moderna Amerika, roman Kraj predstavlja Salvatorea Scibonu, pisca na kojega se mora ozbiljno računati u budućnosti i koji će zacijelo ispisati najznačajnije stranice suvremene američke književnosti.
Roman Kraj bio je u najužem izboru za uglednu National Book Award, a časopis New Yorker uvrstio ga je u 20 najznačajnijih američkih književnika mlađih od 40 godina. Za ovaj roman Salvatore Scibona dobio je i nagrade Young Lions i Whiting’ Writers.
Rođendanska pisma (Ted Huges)
Rođendanska pisma završno su poglavlje bogate spisateljske karijere jednog od najznačajnijih britanskih pjesnika, ne samo svoje generacije.
Ted Hughes umrijet će tek nekoliko mjeseci nakon objavljivanja ove knjige, 28. listopada 1998. Više od godinu i pol bolovao je od karcinoma, pa je teško oteti se dojmu kako su Rođendanska pisma i svojevrsno pjesnikovo “svođenje računa” sa samim sobom.
Rođendanska pisma osvojila su mnoge književne nagrade, poput Forward Poetry Prize, 1998., T. S. Eliot Prize, 1998., British Book of the Year… Od 1984. do svoje smrti Hughes je nosio titulu Poet Laureate of England. Prijevod Rođendanskih pisama prvo je cjelovito predstavljanje nekog rada Teda Hughesa na hrvatskom jeziku.
Prijatelj (Sigrid Nunez)
Ovo je dirljiva priča o ljubavi, prijateljstvu, boli, prebolijevanju i čarobnoj vezi između žene i psa.
Roman Prijatelj, bestseler je koji je 2018. osvojio jednu od najvažnijih američkih nagrada, National Book Award, i preveden je na više od dvadeset svjetskih jezika.
Namjerno zanemarivanje: Roman o ljubavi (Lena Andersson)
Ester Nilsson, tridesetjednogodišnja pjesnikinja i esejistica, racionalna je osoba u jednako tako racionalnoj dugogodišnjoj vezi, sve do jednog lipanjskog dana, kad dobiva poziv da održi predavanje o veličanstvenom i jedinstvenom umjetniku Hugu Rasku. U publici sjedi i sam umjetnik, zaintrigiran i oduševljen njezinom fasciniranošću njime. Od tog trenutka Esterin je život presudno obilježen tim susretom i dugim razgovorima i večerama koji će uslijediti… Namjerno zanemarivanje je priča o potpunoj i očajničkoj ljubavi, o tome kako smo spremni izdati sami sebe u potrazi za ljubavlju. No to zapravo nije roman o ljubavi, nego o poniženju izazvanom odbijanjem i samoobmanjivanjem, o mučnom sramu zbog bespomoćnosti i potpunog gubitka kontrole nad vlastitim životom.
Lena Andersson ugledna je, nagrađivana švedska spisateljica i kolumnistica najvećih švedskih dnevnih novina Dagens Nyheter. Roman Namjerno zanemarivanje nagrađen je 2013. godine najprestižnijom švedskom književnom nagradom August te književnom nagradom časopisa Svenska Dagbladet.
Polje (Robert Seethaler)
Robert Seethaler pokušava uhvatiti neuhvatljivo, ispričati neispričano te naizgled nevažnim i promašenim životima dati smisao otvarajući nam vrata nekog drukčijeg poretka stvari.
Polje se sastoji se od blizu tridesetak priča – i glasova – koji se ponekad nadopunjavaju a ponekad suprotstavljaju jedni drugima, tvoreći nešto veće što polako zadobiva oblik: sliku ljudskog suživota. Polje je roman o življenju i umiranju, svaki je njegov glas drukčiji, svaki povezan s drugima. Roman Polje nagrađen je Nagradom Rheingau 2018.
Popraviti žive (Maylis de Kerangal)
Popraviti žive roman je o ljudskom srcu, srcu mladića koje je nadživjelo njegovu moždanu smrt nakon kobne automobilske nesreće jedne zore kad je s prijateljima jahao valove. Prije nego što svane sljedeći dan, to srce, do jučer njegovo, treba naći put do grudi žene koju je vlastito srce izdalo. Roman je jedno od najdojmljivijih djela suvremene francuske proze, dobitnik deset književnih nagrada.
Prodana duša (Paul Beatty)
Po mnogima jedan od najvažnijih američkih romana 21. stoljeća, Prodana duša Paula Beattyja ujedno je i jedna od najzabavnijih i najduhovitijih knjiga koje ćete pročitati.
Nakon što mu policija na ulici iz čista mira ubije oca, šaptača crnjama, Beattyjev pripovjedač Bombon, urbani zemljoradnik i dugogodišnji pokusni kunić očevih kontroverznih socioloških eksperimenata, odlučuje pokrenuti vlastiti: u većinski afroameričku zajednicu gradića Dickensa, na južnoj periferiji Los Angelesa, u 21. stoljeću – ponovno uvodi ropstvo i rasnu segregaciju. Tom obrnutom revolucijom ograničena dosega Bombon će uz pomoć biča i voća, bivše djevojke i svog novopečenog roba, nekadašnje crnačke filmske zvijezde Hominyja Jenkinsa, pokušati Dickens vratiti na zemljovide s kojih je izbrisan kako svojim bandama, siromaštvom i beznađem ne bi obeshrabrivao sunčano kalifornijsko tržište nekretnina. Pokušat će i… završiti na optuženičkoj klupi Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država. I baš odatle, s vrha i s dna, briljantni i politički dosljedno nekorektni Paul Beatty, prvi američki dobitnik prestižne Bookerove nagrade za književnost, u Prodanoj duši uspio nam je ispričati priču o svijetu u kojem živimo – o očevima i o djeci, o ekonomskoj nejednakosti i rasnoj diskriminaciji, o policijskom nasilju i postropstvu u postrasnoj Americi – tjerajući nas da se grčimo od smijeha i razmišljamo, razmišljamo, razmišljamo.
Sladoledari (Ernest van der Kwast)
U svome međunarodno uspješnom romanu Sladoledari Ernest van der Kwast odat će nam sve o obitelji Talamini, glasovitoj dinastiji sladoledara-umjetnika, i njezinoj crnoj ovci Giovanniju, koji svoj životni poziv pronalazi u poeziji i putovanjima, osvojit će nas duhovitošću i poetičnošću. Na pitanje može li povijest sladoleda biti topla, može li nas ugrijati osvjetljujući one tajne predjele koje dijelimo svi, pričajući o sumnjama i očekivanjima, o ljubavi i obitelji – ovaj fantastični roman ima samo jedan odgovor: kategorično da!
Zlo (Eirikur Örn Norðdahl)
Višestruko nagrađeni roman Zlo progovara o holokaustu i ljubavi, o Islandu i Litvi, o rasizmu i populizmu ekstremne desnice, ali i o nasljeđu Drugoga svjetskog rata – čije nas suvremene utvare ne prestaju progoniti ni dan-danas.
Eiríkur Örn Norðdahl (1978.) islandski je pjesnik, prevoditelj i romanopisac. Dosad je objavio devet zbirki poezije, šest romana, dvije zbirke eseja i filozofsku kuharicu. Također je aktivan u zvučnoj i performativnoj poeziji, vizualnoj poeziji, poetskom filmu te raznim konceptualnim poetskim projektima.
Za roman Zlo (Illska, 2012.) osvojio je Islandsku književnu nagradu i Nagradu islandskih knjižara, a bio je nominiran i za Književnu nagradu nordijskog vijeća. Francuski prijevod tog romana dobitnik je Nagrade Transfuge za najbolju nordijsku prozu. Isto priznanje ponovno mu je dodijeljeno za idući roman Heimska. Autor je desetak prijevoda na islandski, uključujući izbor poezije Allena Ginsberga i Brooklyn bez majke Jonathana Lethema (za koji je dobio Islandsku nagradu za najbolji prijevod).
Živi na Ísafjörðuru, stijeni nasred oceana, a vrijeme provodi i u švedskom Västeråsu, gradiću kraj jezera. Djela su mu prevedena na petnaestak jezika.
Nit koja nas veže (Samanta Schweblin)
Argentinska spisateljica Samanta Schweblin rođena je 1978. u Buenos Airesu. Živjela je u Meksiku, Italiji, Kini i Njemačkoj, a trenutačno živi i radi u Berlinu.
Nit koja nas veže njezin je prvi roman, kojim je zaslužila hvalospjeve publike i kritike te osvojila nagrade. Među najboljim je knjigama 2017. godine u izboru The Guardiana, The Observera, Evening Standarda, The Financial Timesa, The Boston Globea i The Economista. U užem je izboru bila za Nagradu Man Booker International 2017.
Tim romanom ulazi u tradiciju južnoameričkog pripovijedanja na suvremeni način, a djela su joj uvrštena u više antologija i prevedena na mnoge svjetske jezike.
Britanski časopis Granta 2010. godine svrstao je Samantu Schweblin među 22 najbolja pisca španjolskoga govornog područja mlađa od 35 godina.
Proroci fjorda Vječnosti (Kim Leine)
Kim Leine (1961., Seljord) jedan je od najznačajnijih suvremenih danskih autora međunarodnog uspjeha. Na književnoj sceni debitirao je 2007. autobiografskim romanom Kalak, potresnom pričom o ovisnosti, zlostavljanju i životu na okrutnom Grenlandu. Stopama ovog iznimnog uspjeha objavio je roman Tunu2009., a 2012. godine objavio je jedno od najboljih recentnih danskih literarnih ostvarenja, povijesni roman Proroci fjorda Vječnost. Nesvakidašnju kvalitetu ovog romana ovjenčale su najvažnije skandinavske književne nagrade: „Nagrada Nordijskog vijeća za književnost“, „Danish Book Award“ i priznanje novina „Politiken“ za najbolji roman te godine, a ušao je i u uži izbor za nagradu „Dublin IMPAC“. Roman je preveden na dvadesetak jezika i samo u Danskoj prodan u više od 100 000 primjeraka. U 2018. Leine je objavio roman Rød mand/Sort mand, svojevrsni uvod u Proroke fjorda Vječnost, a autor je i triju uspješnih knjiga za djecu.
Povratak kući (Yaa Gyasi)
Povratak kući (Znanje, 2018.), debitantski roman mlade gansko-američke spisateljice Yaa Gyasi, nagrađen 2016. godine prestižnom American Book Award za iznimno literano postignuće te PEN/Hemingway Award za najbolji debitantski roman. Yaa Gyasi (1989) osvojila je svijet književnosti na juriš, već je ubrajaju među američke književne zvijezde mlađe generacije. Potpuno opravdano jer Povratak kući elegantno je i vješto napisana priča, čita se u dahu, a usprkos toj “lakoći čitanja” nije literaturu za razbibrigu: govori o trgovini robljem koja počinje na ganskoj Zlatnoj obali i u kojoj sudjeluju – podjednako kao žrtve i trgovci – dva zaraćena plemena u Gani, Fanti i Ašanti.
Uspavanka (Leila Slimani)
Roman Uspavanka, koji počinje kratkim izvještajem o onom što se upravo dogodilo i što je, zapravo, kronološki gledano, završetak priče kojom se Uspavanka bavi, u Francuskoj je prodan u 650.000 primjeraka. Nagrađen najvažnijom francuskom nagradom Goncourt, roman Uspavanka jedan je od onih koji mogu promijeniti način na koji vidimo književnost. Ovaj neobični književni triler u kojem je sve od početka jasno uvlači nas u sve probleme suvremene Europe – imigracija, ovrhe, odgoj djece, slobode pojedinca, ograničenja klase, obrazovanja, ljubavi, majčinstva, depresije i ludila.
“Osim što je thriller koji bez sentimentalnosti, s uznemirujućom hladnoćom prati sagorijevanje jedne žene, Uspavanka je i knjiga koja s razornom snagom upozorava na sve posljedice socijalnog raslojavanja i metastazirajuću moć tumora neimaštine. Sasvim u drugom planu, iza velikih, teških i konačnih tema lomova, kako osobnih, tako i društvenih, zbijena je i oštroumna, nimalo ohrabrujuća studija o paradoksima roditeljstva. Ukratko, miran san zadnje je čemu se od Uspavanke možete nadati.” (Ivica Ivanišević)
Ušao konj u bar (David Grossman)
Ušao konj u bar, roman kojim je David Grossman, između ostalih, osvojio i prestižnu nagradu Man Booker International, nesumnjivo je jedno od književnih remek-djela našega doba. Mali klub u Nataniji u kojem nastupa pedesetosmogodišnji stand-up-komičar Dovale Dži pozornica je na kojoj Grossman još jednom beskompromisno i neustrašivo osvjetljava najtamnije kutke čovjeka, obitelji i svijeta u kojemu živimo. Jedan komičar izložen na sceni i jedan umirovljeni sudac skriven u publici – dvojica prijatelja iz djetinjstva, desetljećima razdvojena krivnjom i sramom – susrest će se u noći u kojoj padaju maske, a svijet je opijen moćnim koktelom kabarea i života, apsurda i nevinosti, tragike i crnoga humora. Ušao konj u bar je i neodoljiva knjiga jednoga od najznačajnijih svjetskih pisaca, svjetionik ljudskosti, roman uz koji ćete se smijati noseći srce u grlu.
Zulejha otvara oči (Guzel Jahina)
Zulejha otvara oči roman je iznimne snage koji, premda debitantski, majstorski opisuje jedan od najokrutnijih političkih trenutaka u povijesti SSSR-a i veliča volju za životom, žrtvu, hrabrost – i ljubav. Ova mnogim detaljima garnirana proza nosi u sebi snažnu humanističku poruku u čijem je središtu potlačena žena i njezina borba, a istovremeno se radi o britkoj kritici ideološke nastranosti te briljantnom sondiranju političkog sustava u kojem su se ciljevi ostvarivali najbrutalnijim postupcima. Izrazita vrijednost ovog višestruko nagrađivanog ruskog romana leži u jedinstvenom Jahininom stilu, sjajnoj dramatizaciji te u bogatoj tatarskoj folkloristici.
Sve čega se ne sjećam (Jonas Hassen Khemiri)
Sve čega se ne sjećam jednog od ponajboljih suvremenih švedskih pisaca Jonasa Hassena Khemirija priča je o ljubavi i sjećanju, ali i o problemima koji postoje u švedskom društvu ma koliko se ono gledano izvana može činiti idealnim. Preveden na više od dvadeset jezika i dobitnik najprestižnije švedske Nagrade August, ovaj je roman dokaz da je Khemiri uistinu sjajan pisac.
Vegetarijanka (Han Kang)
Roman je 2016. osvojio najugledniju nagradu za djelo prevedeno na engleskome: The Man Booker International Prize, što mu je osiguralo prijevode na druge jezike i od Han Kang, dotada nepoznate izvan svoje zemlje, učinilo svjetsku autoricu o kojoj pišu ključni zapadni mediji, kreatori književne scene.
Sve što znamo o Yeong-hye, glavnoj junakinji ovog romana, dolazi iz usta njezina supruga, šogora i sestre. Iz njihovih vizura doznajemo da je riječ o sasvim prosječnoj, čak i dosadno apatičnoj figuri čiji život ni na koji način ne pobuđuje zanimanje, sve do pojave grotesknih učestalih košmara koji je iz temelja mijenjaju. Ponukana snovima, Yeong-hye prestaje jesti meso pokrećući lavinu zgražanja i otpora svoje obitelji i okoline, koja kulminira njezinom težnjom za preobrazbom u biljku. Niz događaja koji će uslijediti i zauvijek promijeniti njihove živote oslikava sve dublju psihičku i fizičku metamorfozu čiji krajnji cilj titra na međi samouništenja i samospasenja.
Beckomberga: Oda mojoj obitelji (Sara Stridsberg)
“Sara Stridsberg u svojim knjigama slavi krhkost i neponovljivost života, gorljivo zastupajući zanemarene i isključene iz društva, dajući glas utišanima. Njezina proza protkana je snovitom lucidnošću i snažnom empatijom prema onima manje sretnima” (Iz obrazloženja žirija nagrade “Selma Lagerlöf)
Roman Beckomberga dobitnik je nagrade Europske unije za književnost 2015. godine.
Uskim putom duboko na sjever (Richard Flanagan)
Uskim putom duboko na sjever vodećega australskog pisca srednje generacije Richarda Flanagana roman je iznimne snage, vješto ispričan i jako dirljiv. Epopeja o ljudskosti u nepodnošljivim okolnostima i borbi za život i ljubav zasluženo je 2014. dobila nagradu Booker.
Obiteljsko okupljanje (Anne Enright)
Briljantna spisateljica koja je već stekla svjetsku slavu, Anne Enright, sasvim se sigurno pretvara u jedan od najdistinktivnijih suvremenih irskih književnih glasova. U Obiteljskom okupljanju oslikat će dirljiv i sjetan portret velike irske obitelji koju uporno progone zloslutni duhovi prošlosti. Devetero preživjele djece klana Hegarty okupilo se u Dublinu na bdjenju u čast svoga brata Liama, svojevrsne obiteljske crne ovce, koji se utopio. Njegova sestra Veronica bdjela je nad tijelom čuvajući i poneku mračnu tajnu koju je s njim dijelila. Ono što se dogodilo jedne zime u bakinoj kući, znalo je naime samo njih dvoje.
Anne Enright dobitnica je Man Book Prize 2007. godine.
Čitav jedan život (Robert Seethaler)
Čitav jedan život prati sudbinu Andreasa Eggera, rođenog početkom 20. stoljeća. U dobi od četiri godine stiže u dolinu u austrijskim Alpama gdje će provesti većinu svog života. Andreas je izrazito šutljiv pa buduću ženu Marie neće zaprositi sâm, već će prijatelje zamoliti da u suton vatrom prvo iscrtaju njezino ime na pošumljenoj visoravni kraj sela. Kad Marie nenadano nastrada u lavini, Andreas ostaje slomljena srca. Napušta planinsku idilu i odlazi se boriti u Drugome svjetskom ratu. Po povratku iz zarobljeništva na Kavkazu otkriva kako je suvremeni način življenja stigao i u njegov rodni kraj. Ovaj ganutljiv i sažet roman zadobio je naklonost brojnih čitatelja jer je od naizgled običnih trenutaka stvorio čitav jedan život.
Robert Seethaler višestruko je nagrađivan austrijski pisac, glumac i scenarist. Njegov peti roman Čitav jedan život nagrađen je trima književnim nagradama: Grimmelshausen-Preis 2015., Buchpreis der Wiener Wirtschaft 2016. i Anton-Wildgans-Preis 2017. te se našao u užem izboru za Man Booker 2016. i IMPAC Dublin 2017.
Iskorijenjena (Naomi Novik)
“Naš Zmaj ne jede djevojke koje odvede, bez obzira na priče koje kolaju izvan naše doline. Mi ih povremeno čujemo od putnika namjernika. O nama govore kao o onima koji prinose ljudske žrtve, a o njemu kao o pravom zmaju. To, dakako, nije istina: on možda jest besmrtan čarobnjak, ali ipak je čovjek, a naši očevi urotili bi se te ga ubili kad bi mu palo na pamet da svakih deset godina pojede jednu od nas. On nas štiti od Šume, i mi smo mu za to zahvalni, ali ne baš toliko zahvalni.”
Naomi Novik, autorica fantastičnog bestseler-serijala Temeraire, oslikala je najživljim bojama vrli, novi svijet ukotvljen u narodne priče i legende poput najljepših priča braće Grimm te jednako nezaobilazan kao i one. Dirljiv, uzbudljiv, napet, neodoljiv, Iskorijenjena je roman fantastike koji ste cijeli život čekali i o kojem će ljubitelji žanra još dugo pričati. Roman Iskorijenjena dobitnik je Nagrade Nebula za najbolji roman, finalist nagrade Hugo i roman godine po izboru Library Journala i Publishers Weeklyja.
Bez utjehe (Kazuo Ishiguro)
Dobitnik Nobelove nagrade za književnost u 2017. godini je britanski pisac Kazuo Ishiguro. Riječ je o autoru koji u svojim “romanima velike emocionalne snage razotkriva praznine u našem prividnom osjećaju povezanosti sa svijetom.”
Kazuo Ishiguro, iako rođen 1954. u Nagasakiju (Japan), od svoje pete godine živi u Velikoj Britaniji. Jedan je od najpoznatijih suvremenih proznih pisaca engleskog govornog područja, romanopisac, pisac kratkih priča, scenarist, kolumnist i pjesnik. U mladosti je pisao pjesme pod utjecajem Boba Dylana, prošlogodišnjeg dobitnika Nobela za književnost i Leonarda Cohena koji nije bio te sreće, no umjesto kantautorske karijere Ishiguro se afirmirao kao uspješan spisatelj, a taj je dobar „izbor“ Nobelova nagrada i dodatno potvrdila. Pjesme pak i dalje piše, poznata je njegova suradnja s američkom jazz vokalisticom Stacey Kent.
U tridesetak godina spisateljske karijere Kazuo Ishiguro napisao je osam proznih knjiga, koje su prevedene na četrdeset svjetskih jezika. Već je njegov drugi roman An Artist of the Floating World godine 1986. nagrađen prestižnom nagradom „Whitbread“ za knjigu godine. Svjetsku prepoznatljivost je stekao svojim najpoznatijim romanom Na kraju dana, koji je 1989. nagrađen Bookerovom nagradom a James Ivory je 1993. godine snimio istoimeni slavni film s Emmom Thompson i Anthonyjem Hopkinsom u glavnim ulogama. Njegov roman Nikada me ne ostavljaj iz 2005. godine književni kritičari časopisa Time uvrstili su među stotinu najboljih romana na engleskom jeziku svih vremena (filmska ekranizacija, Mark Romanek, 2010.) Njegov posljednji roman The Buried Giant objavljen je 2015. godine.
Ishiguro je poznat domaćoj čitateljskoj publici zahvaljući prijevodima, kao i filmskim ekranizacijama njegovih djela. Kod nas su objavljene njegove knjige: Na kraju dana (prijevod: Nada Šoljan, Targa, 1995.), Kad smo bili siročad (prijevod: Vesna Valenčić, Leo-commerce, 2000), Nikada me ne ostavljaj (prijevod: Vesna Valenčić, Leo-commerce, 2005), Nokturna: Pet priča o glazbi i sutonu (prijevod: Miloš ?urđević, Naklada Ljevak, 2010) i Bez utjehe (prijevod: Ivana Šojat, Naklada Ljevak, 2013.).
Ja sam Hodočasnik (Terry Hayes)
Roman Ja sam Hodočasnik dobitnik je nagrade Specsavers National Book Award za najbolji triler i krimić 2014. godine.
J kao jastreb (Helen Macdonald)
Helen, odmalena zaljubljena u ptice, nakon smrti oca, novinskog fotografa, odluči „pripitomiti” jednu od najopasnijih grabljivica − jastreba. Nakon što nabavi ubojitog stvora kako bi se lakše nosila s gubitkom, okreće se i kronici „Jastreb” T. H. Whitea, popularnog britanskog pisca.
„Prejednostavno je ovu knjigu opisati samo kao memoare, pisanje o prirodi ili duhovno pismo… ovo je tekst koji sjaji i gori“, ustvrdili su u Wall Street Journalu o ovoj iznimnoj knjizi koja je osvojila prestižne nagrade „Samuel Johnson“ i nagradu „Costa“ (nekadašnja nagrada „Whitbread“) za knjigu godine. Žiri nagrade „Costa“ svoju je odluku obrazložio riječima: „’J kao jastreb’ jedinstvena je i prekrasna knjiga bolne emocionalne iskrenosti i opisa kakvima u suvremnoj književnosti nema ravnih.“
Knjiga koja prkosi svim žanrovima nije osvojila samo kritičare i književne žirije. Suprotno svim očekivanjima, ušuljala se u srca milijuna čitatelja diljem svijeta i postala bestseler preveden na više od dvadeset jezika.
Helen Macdonald spisateljica je, prirodoslovka i profesorica na Odsjeku za povijest i filozofiju znanosti pri Sveučilištu Cambridge. Uz znanstveni rad profesionalno se bavi sokolarstvom, sudjelovala je u vođenju projekata istraživanja i očuvanja grabljivica diljem Europe i Azije.
Slast života (Paulus Hochgatterer)
Sve je počelo jedne hladne zime, nakon Božića, u austrijskom gradiću Furth am See. Djevojčica Katharina i njen djed Sebastian Wilfert igraju omiljenu igru „Čovječe ne ljuti se“ i pijuckaju vrući kakao. Netko pozvoni na vratima i djed Sebastian izlazi pred kuću, ali se ne vraća. Netko ga ubije i pritom mu unakazi lice i glavu do neprepoznatljivosti. Malena Katharina uzima dvije figurice „Čovječe ne ljuti se“ koje stisne čvrsto u šaku i krene potražiti djeda. Pronalazi ga razapetog i pribijenog naopačke. Nakon toga Katharina zanijemi a njena šaka zauvijek ostaje stisnuta…
Paulus je rođen 1961. u Amstettenu, Donjoj Austriji. Živi i radi u Beču kao dječji psihijatar i pisac. Roman Slast života ovjenčan je nagradom Deutscher Krimipreis za najbolji kriminalistički roman objavljen na njemačkom jeziku 2007. godine, te prestižnom nagradom Europske unije 2009. godine. Austrijsku nagradu za umjetnost i književnost primio je 2010. godine.
Kratka šetnja Hindukušom (Eric Newby)
Kad su se Eric Newby, trgovac u modnoj industriji, i karijerni diplomat Huhg Carless uputili u osvajanje šest tisuća metara visokog vrha u Afganistanu, njihovo jedino alpinističko iskustvo bio je penjački vikend-tečaj u Walesu. Put ih je vodio cestom preko Turske i Irana do divljih planina Hindukuša, i potom kroz izoliranu afganistansku pokrajinu Nuristan nazad do Kabula. Dnevnički zapisi s ovog puta oblikovani su 1958. u knjigu koju je National Geographic uvrstio među 20 najboljih pustolovnih knjiga svih vremena.
Kratka šetnja Hindukušom je briljantno napisana knjiga, izvanredno čitljiva, u skladu s duhom vremena i puna diskretnog humora. Autoironičnim jezikom kojim se služi, Eric Newby uspijeva njihov neuspješan pokušaj uspona na vrh Mir Samir pretvoriti u svojevrsnu pobjedu jer njegova priča govori o tome kako su putovali, a ne što su postigli, što knjizi daje trajnu draž. Knjiga je ujedno i impresionistička slika života prije pedesetak godina u dvije susjedne, ali posve drugačije doline u gorskom lancu Hindukuš, u sjeveroistočnom Afganistanu. A tu je i sjajan kraj koji opisuje njihov posve slučajni susret s Wilfredom Thesigerom, povijesnim likom iz zlatnog doba istraživanja, za koji je kritičar The Timesa napisao: „Još uvijek mislim kako je zadnjih nekoliko rečenica Kratke šetnje Hindukušom najduhovitiji kraj neke knjige koji sam ikada pročitao.“
Na obali (Rafael Chirbes)
NACIONALNA NAGRADA ZA PRIPOVJEDNU PROZU – NAGRADA KRITIKE – NAGRADA VALENCIJSKIH KRITIČARA – NAGRADA FRANCISCO UMBRAL – NAGRADA ICON AL PENSAMIENTO – KNJIGA GODINE PO IZBORU NOVINA EL MUNDO, EL PAIS I ABC – NAJBOLJI ROMAN U PROTEKLIH ČETVRT STOLJEĆA PO IZBORU KRITIČARA EL MUNDA
Pripovijest počinje nalaskom trupla u močvari pored gradića Olbe. Esteban je morao zatvoriti stolarsku radionicu, ostavivši bez posla one koji su radili za njega. Dok skrbi o bolesnom ocu, on istražuje razloge i uzroke propasti u kojoj ima dvostruku ulogu žrtve i vinovnika. U zrcalu u kojemu promatra svoj život, Estebanu se vraća slika sazdana od skrhanih snova i propalih nada. Ništa nije ostalo oslobođeno pohlepe: ljubav, obitelj, prijateljstvo, društveni kodeksi.
O autoru: Rafael Chirbes (Tavernes de la Valldigna, 1949.-2015.) autor je romana Mimoun, U završnoj borbi, Dobro slovo, Lovčevi pucnjevi, Dugi marš, Pad Madrida (Nagrada valencijskih kritičara), Stari prijatelji (Nagrada Galamo), Krematorij (Nagrada kritike, Nagrada valencijskih kritičara, Nagrada Galamo, Nagrada Dulce Chacon, televizijska adapracija doživjela je velik uspjeh) i Na obali (Nacionalna nagrada za pripovjednu prozu, Nagrada kritike, Nagrada valencijskih kritičara, Nagrada Francisco Umbral, Nagrada ICON al Pensamiento), koji su kulturni prilozi španjolskih novina El Mundo, El Pais i ABC, među ostalima, izabrali kao najbolji španjolski roman godine. Također je autor djela Zbunjeni romanopisac, Sjedilački putnik, Mediterani i Za svoj račun.
Obala Sirta (Julien Gracq)
Obala Sirta (Le Rivage des Syrtes) najpoznatiji je roman francuskoga pisca Juliana Gracqa, objavljen 1951. godine. Popularno nazvan roman o čekanju, njegova je radnja smještena u zatvorenom prostoru nadomak granice, a njegovi su usamljeni likovi zatočeni u čekanju promjene.Po kompleksnosti i snazi imaginacije Obala Sirta spada u vrhunce suvremene francuske književnosti, nagrađena je uglednim Goncourtom, ali je nagradu autor odbio primiti.
Sin gospodara siročadi (Adam Johnson)
Ovaj zadivljujući roman, dobitnik Pulitzerove nagrade za književnost 2013., snažan je portret nadrealističnog svijeta Sjeverne Koreje, ali i jedan od najupečatljivijih dokumenata o snazi ljudskog postojanja – njegovoj borbi, otporu, smrti i ljubavi.
Sin Gospodara Siročadi nije obična knjiga, ona udara i boli tamo gdje istinske priče jedino i nastaju – u dubinama nas samih.
Pustinjak (Thomas Rydahl)
Svi se još sjećaju neriješenog slučaja nestanka djevojčice Madeleine McCann iz turističkog odmarališta u Portugalu koji je otjerao sve turiste. Takav se scenarij na Fuerteventuri mora izbjeći pod svaku cijenu – ili će se slučaj odmah riješiti ili će se barem tako predstaviti javnosti. Otočka policija odabire potonji scenarij, ali ono na što nisu računali je od života istrošeni, devetoprsti samac Erhard sklon alkoholu koji ima vlastite teorije o smrti dječačića. Erhard je došljak iz Danske koji godinama živi sam u maloj kućici s dvjema kozama kao jedinim društvom, vozi taksi i povremeno štima klavire te na svojoj terasi pijucka koktele. Internet, mobilni telefoni i ostala moderna tehnologija potpuna su mu nepoznanica, ali to nadoknađuje izuzetnom upornošću. Nakon što potpuno sam počne rasplitati slučaj, posljedice će biti itekako iznenađujuće…
„Danski debitant koji koristi kriminalistički žanr da bi nam ispričao priču o elementarnim ljudskim vrijednostima. Potpuno različito i daleko ambicioznije od uobičajenih krimića… U liku Erharda, osamljenika u potrazi za pravdom i istinom u svijetu neobuzdane sebičnosti u kojem su novac i moć jedina priznata valuta, ima podosta Raymonda Chandlera. No, kad bismo njegov format noir-romana usporedili s nekim prepoznatljivim krimi-obrascem, to bi onda zasigurno bio onaj koji je Grahama Greene koristio za svoje egzistencijalno-etičke priče.“ Jyllands-Posten
Gore je tiho (Gerbrang Bakker)
Bili su nerazdvojni sve dok Henk nije pronašao Riet, i sve dok se automobil koji je Riet vozila nije survao u jezero.
Na dan bratove smrti Helmer je po očevu nalogu napustio studij književnosti i na maloj obiteljskoj farmi počeo život ‘s glavom ispod krave’ – život koji mu nije bio namijenjen.
No može li se vratiti život koji je bio tvoj, ali si ga propustio?
Trideset pet godina poslije Helmer će ostarjela oca premjestiti u sobu na gornjem katu, a klupko gorčine, strepnje i prijekora počet će se odmotavati kad ga u dom Van Wonderenovih još jednom donesu Riet i Henk – njezin osamnaestogodišnji sin.
Gore je tiho Gerbranda Bakkera oda je nizozemskom pejzažu, ravnici i beskrajnom nebu ponad nje – roman čija zavodljiva napetost počiva na naizgled jednostavnom jeziku, fascinantnome pripovjedačkom glasu i neuništivoj želji za ispunjenjem.
‘Gore je tiho Gerbranda Bakkera jedno je od onih rijetkih književnih djela koje bi svatko trebao pročitati.’
(The Irish Times)
‘Ovo je tiha knjiga, smjerna tona i fina, samopodcjenjivačkoga humora. Bakkerovi su likovi stvarni – u jednakoj mjeri izgubljeni i zbunjeni te humani i šutljivo snažni.’
(Times Literary Supplement)
‘Neobičan, nezaboravan roman…’
(The Guardian)
‘Život, smrt, osamljenost, izgubljeni snovi – tu smo priču čuli već bezbroj puta, no Bakker je pripovijeda tako svježe kao da ju je upravo izmislio. Dijalozi su poput iskre u tmurnome sivom krajoliku.’
(Die Zeit)
‘Briljantan, iznimno suptilan roman.’
(The Independent)
‘Tajna je Bakkerove knjige u finoj ugođenosti svakog njezina dijela, u savršenom ritmu priče.’
(The New York Review of Books)
Komplicirana dobrota (Miriam Toews)
Radnja romana smještena je u menonitski gradić East Village, a narator je Nomi Nickel, znatiželjna, prkosna, ironična šesnaestogodišnjakinja. Roman se odlikuje atmosferom u kojoj se crnohumorne situacije iz svakodnevnog života isprepleću s osjećajem očaja izazvanog zagušljivom i rigidnom atmosferom društvene zajednice i razapetošću – naročito njezinih ženskih likova – između nastojanja da se u tu zajednicu pokušaju uklopiti i želje da slobodu potraže negdje drugdje. Nagrađena najprestižnijom kanadskom književnom nagradom Governor Generals Award, Komplicirana dobrota osvojila je kritiku i publiku te se mjesecima zadržala na listama načitanijih i najprodavanijih knjiga.
Rabljeno doba – kraj crvenog čovjeka (Svjetlana Aleksijevič)
Bjeloruska književnica i publicistkinja Svetlana Aleksijevič je dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2015. godine. Ona je i bila među favoritkinjama za nagradu već nekoliko godina. U Hrvatskoj je objavljena njena potresna knjiga Rabljeno doba – kraj crvenog čovjeka i to u nakladi Edicija Božičević.
Svetlana Aleksijevič dobila je čitav niz nagrada za svoje književno i publicističko djelovanje, među njima i Mirovno nagradu njemačkih knjižara u Frankfurtu i prestižnu Herderovu nagradu. Svetlanu Aleksijević strani su mediji nazivali odvjetnicom razočaranih, njeni tekstovi o ratu u Afganistanu ili o katastfori u Černobilu stekli su iznimno poštovanje. Njene su knjige u Bjelorusiji bile godinama zabranjene jer je Svetlana Aleksijevič kritizirala Lukašenkov režim.
Brojne prijevode imaju njene knjige Posljednji svjedoci. Djeca u Drugom svjetskom ratu, Dječaci cinka. Afganistan i posljedice te Černobil. Kronika budućnosti.
Knjiga Svetlane Aleksievič Rabljeno doba – kraj crvenog čovjeka vrhunac je dokumentarne proze o rusko-sovjetskoj tranzicijskoj stvarnosti, o tragediji komunizma kao i onoj koja je nakon raspada Sovjetskog Saveza kulminirala u etničkim sukobima, građanskim ratovima i terorizmu. Potresne sudbine ljudi svih naraštaja i društvenih slojeva, čije je ispovijedi Aleksievič godinama bilježila te ih pomnom dramaturgijom stopila u „roman glasova”, svjedočanstva su o iznimnoj snazi i izdržljivost ljudskog bića, ali i njegovoj okrutnoj prirodi.
Tri zime (Tena Štivičić)
Drama Tri zime (Three Winters), pisana na engleskom jeziku, izvedena je u National Theatre u Londonu krajem 2014. i osvojila nagradu Susan Smith Blackburn za 2015.
Neke drame vam dopuste da upužete u njih, onako kako to čine i dobre knjige. Počnete nastanjivati takve predstave, toliko cjelovito da kada završe osjećate onu blagu ojađenost koja nastupi kad ste primorani odložiti roman koji vas je posve obuzeo za vrijeme vožnje vlakom ili avionom.”
Ben Brantley, The New York Times
“Tri zime nesumnjivo je najbolja drama ove godine.”
Michael Arditti, Sunday Express
“Intimna drama o ženama u sjeni opasnog političkog teatra” (Tanja Tolić, Najbolje knjige)
Tena Štivičić (Zagreb, 1977.) Diplomirala je dramaturgiju na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti 2001., a 2004. magistirala je na londonskom Goldsmiths Collegeu, na odsjeku za dramsko pismo. Od tada živi i radi u Londonu i Zagrebu, a piše na hrvatskom i engleskom. Njezine se drame izvode u brojnim europskim zemljama, prevedene su na mnoge jezike i dobile mnoge nagrade, među kojima Europsku autorsku nagradu i Nagradu za inovativnost na Heidelberger Stückemarktu 2008.
Vidimo se tamo gore (Pierre Lemaitre)
Vidimo se tamo gore Pierrea Lemaitrea, djelo je francuskog pisca krimića koji se prije dvije godine prihvatio povijesne teme i za svoj izvrstan roman bio nagrađen Goncourtom. Ovim romanom Pierre Lemaitre dokazao je da nije samo briljantan autor trilera na francuski način nego velik pisac koji slika povijesnu fresku žestokim bojama pripovjedajući o vremenu poslije Velikog rata, o zemlji što veliča poginule i rješava se živih što su joj na teret, o tragediji jedne izgubljene generacije – priču koja se ponavlja uvijek i svuda, ali je rijetko kad ispričana ovako dojmljivo i zabavno. Uvjerite se sami!
Luminari (Eleanor Catton)
Godina je 1866., a Walter Moody pristigao je brodom u novozelandski gradić Hokitika u jeku zlatne groznice, kako bi se i sâm obogatio. No odmah po dolasku slučajno upada na napeti sastanak dvanaestorice muškaraca koji su se potajno sastali kako bi izmijenili informacije o nizu nerješenih zločina. Bogataš je ispario, kurva se pokušala ubiti, a ogroman imetak otkriven je u domu nesretne pijanice. Moody je uskoro uvučen u misteriju: isprepletenom mrežom sudbina kao da upravljaju nevidljive sile, koje svojom dinamikom neobično podsjećaju na nebesko kretanje zvijezda.
Eleanor Catton rođena je 1985. godine u Kanadi, a odrasla je u Christchurchu na Novom Zelandu. Danas živi u Aucklandu, gdje predaje kreativno pisanje na Tehnološkom institutu Manakau. Njezin prvijenac The Rehearsal (2008) osvojio je nagradu Betty Trask, Nagradu za prvi roman Amazon.ca i NZSA Hubert Church nagradu za najbolju prvu knjigu. Godine 2013. objavljuje roman Luminari, kojim senzacionalno osvaja najprestižniju svjetsku književnu nagradu – Bookerovu nagradu. Tada ima 28 godina i najmlađa je dobitnica Bookera u povijesti te nagrade. Iste je godine nagrađena i Guvernerovom nagradom – najznačajnijim kanadskim književnim priznanjem.
Češljugar (Donna Tartt)
Češljugar Donne Tartt vodi nas na uzbudljivo književno putovanje, od blještavila elitnog Upper East Sidea preko mračnih antikvarnih radionica u Greenwich Villageu do pustoši predgrađa Las Vegasa i uskih riječnih amsterdamskih kanala, u napetu priču o umjetnosti i ljubavi, gubitcima i opsjednutosti, o preživljavanju i kreaciji, i o najdubljim tajnama identiteta i sudbine.
Iz knjige:
“Što ako nam upravo nevaljalost i greške određuju sudbinu i vode nas prema dobru? Što ako za neke od nas i ne postoji drugi put?”
Knjigu možete potražiti i u originalu na engleskom jeziku na našem Odjelu strane knjige – The Goldfinch!
Donna Tartt je za ovu knjigu nagrađena Pulitzerovom nagradom 2014. godine.
Svjetlo koje ne vidimo (Anthony Doerr)
Svjetlo koje ne vidimo američkog pisca Anthonyja Doerra dobitnik je Pulitzerove nagrade za najbolju prozu 2015. godine. Prekrasan roman o slijepoj djevojčici i njemačkom dječaku čiji se putevi isprepliću u okupiranoj Francuskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata na hrvatski je prevela Irena Škarica, a objavljen je u izdanju Profila.
Pulitzerova nagrada za prozu jedna je od najprestižnijih književnih nagrada i priznanje romanu koji je oduševio i čitatelje i kritičare diljem svijeta. Samo u SAD-u procjenjuje se da je manje od godinu dana od objavljivanja prodan u više od 1.5 milijuna primjeraka. Osvojio je i čitatelje u Hrvatskoj pa se tako već mjesecima nalazi i među najprodavanijim naslovima. Komplimente kritičara potvrdilo je i uvrštavanje Svjetla koje ne vidimo među finaliste National Book Awarda za 2014., prestižnog priznanja koje su osvojila najveća imena američke književnosti 20. i 21. stoljeća. Roman je postigao golem uspjeh među čitateljima pa tako ne silazi s top-lista najprodavanijih knjiga u SAD-u, a kratkom roku bit će objavljen u 29 zemalja.
Anthony Doerr nagrađivani je američki pisac kojeg je časopis Granta 2007. uvrstio na listu „21 najbolji mladi američki romanopisac.”
Šok od pada (Nathan Filer)
Nathan Filer britanski je pisac i predavač Kreativnog pisanja na Sveučilištu Bath Spa. Radio je kao znanstveni novak na akademskom psihijatrijskom odjelu na Sveučilištu u Bristolu te kao bolničar na odjelima za pacijente s duševnim bolestima. Pisao je za televiziju i radio. Šok od pada njegov je prvi roman za koji je 2013. godine dobio Nagradu Costa za najbolji debitantski roman.
Književna nagrada Costa jedna je od najpopularnijih britanskih književnih nagrada koja se dodjeljuje u pet kategorija – za roman, debitantski roman, biografiju, poeziju i dječju knjigu. Pobjednički naslovi u tim kategorijama potom se natječu za naslov britanske knjige godine.
Nagrada je pokrenuta 1971. kao književna nagrada Whitbread, a 2006. sponzorstvo je preuzeo lanac Costa Coffee. Titula knjige godine uvedena je 1985., a dosad je samo jednom pripala dječjoj knjizi, romanu Philipa Pullmana Jantarni dalekozor, 2001.
Iz knjige:
“Trebao bih napomenuti da nisam dobra osoba. Katkad se trudim biti, no često nisam. I tako sam, kad je bio moj red da zatvorim oči i brojim do sto – varao.
Stajao sam na mjestu na kojemu si trebao stajati kad je bio tvoj red da brojiš, a to je bilo kod kanti za smeće, pokraj trgovine u kojoj su se prodavali pokretni roštilji i rezervni šatorski klinovi. A nedaleko se nalazi mala livada zarasla u travu, skrivena iza slavine za vodu.
Samo što se ne sjećam da sam ondje stajao. Baš i ne. Čovjek se ne sjeća uvijek takvih pojedinosti, zar ne? Ne sjećaš se jesi li stajao kod kanti za smeće ili nešto dalje uz puteljak pokraj tuševa, niti je li ondje uopće bilo slavine za vodu?
Sada ne čujem divlji krik galebova i ne osjećam okus soli u zraku. Ne osjećam vrućinu poslijepodnevnoga sunca zbog koje se znojim ispod čistog bijelog povoja na koljenu, niti peckanje kreme za sunčanje u brazdama krasti. Ne uspijevam ponovo proživjeti onaj blagi osjećaj da su me ostavili. Niti se – ako to išta mijenja na stvari – mogu sjetiti da sam zbilja odlučio varati, te otvorio oči.
Činilo se da bi mi mogla biti vršnjakinja, crvene kose i lica osuta stotinama pjegica. Porub njezine žućkastobijele haljine bio je prašnjav od klečanja na tlu, a na grudi je privila malenu krpenu lutku zamrljana ružičasta lica, smeđe vunene kose i očiju načinjenih od sjajne crne dugmadi.”