Djelatnici Gradske knjižnice Solin – Lucija Šaravanja, Vesna Žižić i Jurica Benzon, predvođeni ravnateljem Ivanom Perošem – sudjelovali su sredinom studenog 2025. godine u tzv. job shadowingu – stručnom usavršavanju u Lisabonu – u sklopu Erasmus+ projekta mobilnosti pod nazivom „Istraživanje usluga i kulturno-animacijskih i edukacijskih programa koje narodne knjižnice pružaju osobama treće životne dobi“. U projektu su osim knjižničara iz solinske knjižnice i njihovih lisabonskih domaćina sudjelovali i kolegice i kolege iz Češke, Belgije i Litve. Ovaj projekt je u cijelosti financiran sredstvima Europske unije.
Radi se o projektu stručnog osposobljavanja i usavršavanja tijekom kojeg djelatnici prate rad svojih kolega na njihovom radnom mjestu te usvajaju inovativne prakse koje namjeravaju primijeniti u vlastitom radu s korisnicima, a također i razmjenjuju ideje i iskustva s kolegama iz drugih zemalja uključenih u projekt.
Udio korisnika knjižničnih usluga solinske knjižnice treće životne dobi nije razmjeran udjelu starije populacije u ukupnom stanovništvu Grada Solina za što postoje subjektivni i objektivni razlozi kao što su prometna povezanost, lošija mobilnost starijih osoba, manjak informacija o uslugama i mogućnostima koje Knjižnica pruža i sl. Budući da je obrazovanje trajni i cjeloživotni proces, jedan od načina kako bi se ovaj cilj ostvario jest revitaliziranje projekta „Miš u knjižnici“ – mala škola informatike za umirovljenike – koji bi Knjižnica ponudila našim starijim sugrađanima u potpuno novom, ozbiljnijem, kvalitetnijem i stoga privlačnijem obliku, te bi se kroz poučavanje umirovljenika osnovama informatike i razvijanjem njihovih digitalnih kompetencija, postiglo da osobe treće životne dobi počnu provoditi više kvalitetnog vremena u Knjižnici.
„Miš u Knjižnici“ i druga događanja imala bi formu edukacijskih treninga i radionica koje bi vodili solinski knjižničari uz pomoć mladih volontera, što bi bilo od izuzetne koristi za starije članove Gradske knjižnice Solin, ne samo zbog toga što bi se na tim radionicama umirovljenici upoznali s osnovama rada na računalu i stekli osnovne digitalne kompetencije neophodne za život u modernom svijetu, nego i stoga što bi im se kvalitetnije ispunilo slobodno vrijeme i olakšala usamljenost koja je jedna od sve češćih i ozbiljnijih bolesti današnjice. S druge strane, mladi korisnici bi stekli iskustvo volontiranja i sve one dobrobiti koje proizlaze iz spoznaje služenja zajednici, kao i jedno životno iskustvo i mudrost koje zbog svoje mladosti nemaju i ne mogu imati, a koje im mogu prenijeti osobe treće životne dobi.
U svrhu ostvarenja zacrtanih ciljeva solinski knjižničari su u Lisabonu sudjelovali u „job-shadowingu“ (praćenju rada) u nekim od knjižnica koje su dijelom BLX mreže (Bibliotecas de Lisboa).
Biblioteca De Belém je knjižnica koju su posjetili dvaput, a nalazi se u istoimenoj četvrti i smještena je u palači s kraja XVIII. stoljeća, a služi kao knjižnica od 1965. godine. Njezine osobitosti su interaktivne pričaonice za djecu koje se emitiraju na lokalnom radiju, kao i „Banka vremena“ (Banco do Tempo) – lokalna inicijativa zajednice čiji je cilj razmjena usluga na temelju utrošenog vremena, a ne novca. Također, u ovoj knjižnici nalazi se zbirka knjiga i časopisa o feminističkom pokretu od sredine prošlog stoljeća do danas. Knjižnica je poznata i po svom vrtu kojeg uređuju osobe treće životne dobi, a za ljetnih mjeseci u vrtu se organiziraju druženja i kulturna događanja.
Casa do Jardim da Estrela je knjižnica i multimedijalni prostor u parku u četvrti Estrela. Izrađena je od drva i opremljena je recikliranim i restauriranim namještajem, a u njoj se nalazi zbirka knjižnične građe iz područja ekologije. Knjižnica ima i jednu specifičnu zbirku – ksiloteku – u kojoj se katalogiziraju, konzerviraju i čuvaju različite vrste drva. U ovom prostoru (koji je u potpunosti uklopljen u javni gradski park) i oko njega održavaju se predstave, radionice, glazbene priredbe i izložbe namijenjene svim uzrastima u sklopu projekata grada Lisabona o decentralizaciji kulture kojima se nastoji pobuditi interes za kulturu u svim zajednicama i društvenim slojevima, demokratizirajući je i dajući glas lokalnim talentima u nastajanju. Na dječjem odjelu se organiziraju pričaonice i kreativne radionice na kojima djeca sama izrađuju društvene igre od prirodnih materijala, a kasnije se njima i igraju.
Biblioteca Municipal de Marvila je suvremena građevina u koju su inkorporirani djelovi povijesnog imanja Quinta das Fontes. Knjižnica, osim posudbenog i dječjeg odjela, uključuje i dvije multimedijalne dvorane, dvoranu za obuku s informatičkom opremom i prostor posvećen pjesniku i piscu Joséu Gomesu Ferreiri. Ova knjižnica je poznata po projektima: „Bibliogamers“ – kojim se kroz videoigre nastoji podići razina digitalne pismenosti kod mladih, lokalnim pričama – zbirkama kratkih videa o životnim iskustvima stanovnika lokalne zajednice i „Human Library“. Projekt Human Library (Ljudska knjižnica) je globalni pokret i inovativna platforma za učenje čiji je cilj suprotstavljanje stereotipima i predrasudama kroz osobni dijalog. Koncept je sličan tradicionalnoj knjižnici, ali umjesto posuđivanja tiskanih knjiga, „čitatelji“ (posjetitelji) na određeno vrijeme „posuđuju“ „ljudske knjige“. „Čitanje“ se sastoji od povjerljivog, otvorenog i prijateljskog razgovora (obično traje oko 30 minuta) u sigurnom okruženju, gdje čitatelj može postavljati pitanja i učiti o životnim iskustvima „knjige“. Glavni cilj projekta je potaknuti toleranciju, razumijevanje i socijalnu koheziju, te se na taj način ljudima daje mogućnost propitivanja vlastitih stereotipa i stavova prema drugima i drugačijima, što za krajnji cilj ima smanjivanje diskriminacije unutar zajednice.
Biblioteca da Penha de França ističe se kao lokalno kulturno središte smješteno u istoimenoj lisabonskoj četvrti, a obuhvaća prizemne prostore dviju susjednih zgrada. Četvrt Penha de França ima visoku koncentraciju stanovnika starijih od 65 godina, a mnogi stariji žive sami ili isključivo s drugim starijim osobama. Stoga je i knjižnica bila primorana nadići svoju tradicionalnu ulogu mjesta za posuđivanje knjiga i djelovati kao živo središte za kulturnu razmjenu i intelektualni razvoj unutar četvrti. To se postiže raznim programima i aktivnostima, uključujući serije pripovijedanja, razgovore s autorima, umjetničke radionice i edukativne izložbe, kao i druženja osoba treće životne dobi na pločniku ispred knjižnice, a sve u svrhu poticanja osjećaja zajedništva i pripadnosti među stanovnicima četvrti. Knjižnica ima dobro posjećen dječji odjel i prostor za učenje jer se u njezinoj neposrednoj blizini nalazi osnovna škola.
Biblioteca Municipal Palácio Galveias smještena je u palači izgrađenoj sredinom XVII. stoljeća, a pretvorena je u knjižnicu 1928. godine. Interijer je ukrašen starinskim ručno oslikanim pločicama (azulejos), drvenim podovima i stropnim freskama. Knjižnica ima terasu i stražnji vrt, a u vrtu ili unutar knjižnice povremeno se odvijaju kulturni sadržaji. Ova knjižnica je usredotočena na klasične knjižnične usluge poput posudbe građe i korištenja knjižnice kao mjesta za rad. Palácio Galveias ima deset čitaonica od kojih su tri posvećene znamenitim portugalskim književnicima: pjesniku Herbertu Hedleru, piscu i nobelovcu Joséu Saramagu i spisateljici Agustini Bessa-Luís, a posjeduje i zbirku knjiga o Lisabonu (zavičajna zbirka). Čitaonicama se za rad svakodnevno služi više od 600 korisnika, uglavnom studenata. Knjižnicu posjećuje i veliki broj turista.
Zadnjeg dana boravka u Lisabonu, u multimedijalnoj dvorani knjižnice Palácio Galveias, solinski knjižničari su podijelili svoje dojmove i iskustva, kao i izazove s kojima se susreću u svakodnevnom radu s portugalskim domaćinima i kolegama iz EU te su zajedno razmotrili modalitete primjene naučenog u praksi.
U sklopu programa knjižničari su posjetili Museu de Lisboa (Lisabonski muzej) u palači Pimenti. Postav muzeja je posvećen prošlosti grada Lisabona od prapovijesti do današnjih dana. Vrt muzeja krase životinjske keramičke figure portugalskog umjetnika Rafaela Bordalla Pinheira.
U stankama i nakon radnog vremena Solinjani su posjetili neke od lisabonskih znamenitosti: crkvu Santa Maria de Belém (Gospa od Belema) u sklopu samostana sv. Jeronima (Mosteiro dos Jerónimos) u kojoj počivaju Vasco de Gama, slavni pomorac i istraživač i Luís Vaz de Camões, najveći portugalski pjesnik, tvorac epa „Luzitanci“; Padrão dos Descobrimentos (Spomenik otkrićima) te u podnožju spomenika izložbu „O Milagre da Sardinha“ (Čudo od srdele), sjećanje na važnost koju je ova riba imala za obični puk; Museu do Dinheiro (Muzej novca) u kojem se čuvaju stare kovane i papirnate novčanice iz cijelog svijeta; prvu baziliku posvećenu Presv. Srcu Isusovu u svijetu – Basílica da Estrela – veličanstvenu kraljevsku baziliku u baroknom i neoklasicističkom stilu; samostan klarisa u istoj četvrti u kojem je boravila blažena Jacinta de Jesus Marto neposredno prije svoje smrti; Convento da Ordem do Carmo (Samostan Carmo) koji je zajedno sa srušenom crkvom pretvoren u arheološki muzej i trajni je podsjetnik na razorni potres i tsunami koji je pogodio grad 1. studenog 1755. godine; crkvu Sv. Antuna Padovanskog ispod koje se nalazi kripta s ostatcima njegove rodne kuće; romaničku katedralnu crkvu Lisabonskog patrijarhata (Sé de Lisboa ili Igreja de Santa Maria Maior) s riznicom, Castelo de São Jorge (Dvorac Sv. Jurja) s kojeg se pruža pogled na cijeli grad, te ulice, trgove i znamenitosti četvrti Baixa – povijesnog i poslovnog središta Lisabona. Nedjelju su djelatnici Knjižnice iskoristili za jednodnevni izlet u poznato marijansko svetište Fátima, udaljeno oko 130 km od Lisabona.
Za nadati se je da će solinski knjižničari stečana znanja i iskustva uspjeti primijeniti u praksi na dobrobit svih građana Solina, a posebice osoba treće životne dobi.
Jurica Benzon
