PRONAĐEN NEOTKRIVENI ŠENOIN ROMAN?

Zagreb, 22. ožujka 2020., 6:24, potres 5,5 ML po Richteru. Na 140. godišnjicu stravičnoga zagrebačkog potresa glavni je grad iz temelja uzdrmao njegov okrutni blizanac. A jedan se student – Lovro, dok je spašavao psa, slučajno našao u kući koja je skrivala blago. Blago koje je istovremeno i kletva. Neotkriveni Šenoin rukopis mladomu je Lovri donio sve samo ne slavu i bogatstvo o kojem je sanjao.

Naravno, sve ovo je čista fikcija stavljena u povijesni kontekst trenutka koji je nama još uvijek bliska prošlost u roman „Zlatarova kletva“ autorice Magdalene Mrčele.

Ugostili smo Magdalenu u našem Teatrinu i ona nam je objasnila zašto je baš nedavni razorni potres i Šenou stavila u istu knjigu. Ima Mrčela, inače profesorica hrvatskog i latinskog jezika, ali i spisateljica te novinarka, kako kaže, toplo-hladni odnos sa Šenoom i njegovom ostavštinom, ali su je ta dva potresa u razmaku od 140 godina potaknula na razmišljanje koliko je tu malo slučajnosti, a puno više upozorenja.

„Šenoa je kao ondašnji gradski senator pomagao svojim sugrađanima, a naposljetku je umro od posljedica bolesti koju je navukao baveći se problemima svojih sugrađana. Moj glavni lik Lovro krene kao pomagač – a zatim pronađe misteriozni rukopis čijom bi se objavom mogao obogatiti.” – kazala nam je Mrčela na predstavljanju u Teatrinu upozorivši kako oko nas ima mnogo psihopata i narcisa i teško ih je prepoznati baš kao što je u ovoj priči glavni lik na početku krenuo u misiju spašavanja bez ružnih primisli. Otkrivanje nečega vrijednog, a što mu ne pripada i što bi mu moglo donijeti bogatstvo, iz mladog studenta izvlači sve ono najgore iz njegove osobnosti, pretvara ga u psihopata koji ne bira sredstva na putu do cilja. 

Uz autoricu o knjizi su govorile i profesorice  hrvatskog jezika i književnosti Marija Ljubenkov i Ema Bodrožić-Selak. Obje profesorice su se složile kako je ovaj roman odličan most između Šenoe i njegove književne ostavštine s jedne strane i današnjeg mladog čitaoca s druge strane. Današnjim čitateljima, pogotovo mladima, možda će biti puno lakše prihvatiti Šenoin stil i jezik nakon što upozna kontekst ondašnjeg vremena, a to ovaj roman pisan Magdaleninim jednostavnim i pitkim stilom dijelom omogućava.

Kako bismo lakše proniknuli u srž romana i njegove poruke trebalo je napraviti i pokoji predah u razgovoru, a kako mislima najbolje osigurati mirno preslagivanje nego uz glazbeni intermezzo. Za njega se i ovaj put pobrinuo profesor Ivan Bošnjak počastivši nas svojim prekrasnim baritonom.

Scroll to Top