Ovaj nas je zanimljiv roman uveo u poseban svijet i bogatu kinesku civilizaciju. Kroz glas glavnog lika Jiang Li-ling, mlade Kanađanke kineskog porijekla upoznali smo slojevitu, izazovnu i zanimljivu obiteljsku povijest njenog oca Jiang Kai-a, a ujedno i složenu povijest moderne Kine.
Radnja je gusta i slojevita jer u svojoj potrazi Li-ling susreće mnoge likove čije se sudbine isprepliću i vode priču u različitim smjerovima. Ponekad se čini da ima previše likova, ali teško je drukčije dočarati tako mnogoljudnu i višestoljetnu civilizaciju kakva je kineska.
Članovi obitelji Li-ling nose težak teret Kulturne revolucije, stradavaju im duh i tijelo, ali kroz sve poteškoće vodi ih i povezuje nešto što pripada svima – glazba. Ona postaje posebno mjesto slobode, utočište i način očuvanje ljudskosti.
Jedna od glavnih tema romana je sloboda pojedinca u totalitarnom društvu koje potiče kolektivno mišljenje (“…no ipak nitko od nas ne govori vlastitim riječima.”) i zatire individualnost ( “Je li zločin biti ja?”). A sva previranja kineskog društva između autoritarnosti Partije i težnje mladih za demokracijom svoj tragični vrhunac dostižu na pekinškom Trgu nebeskog mira u lipnju 1989. godine – događaju koji se ni danas ne obilježava u Kini.
Na našem susretu smo se zapitali kako bi jedan Kinez čitao i tumačio ovu knjigu, znajući da su događaji na Tiananmen i dalje bolna i zabranjena tema novije kineske povijesti.
Zaključili smo da nas je Madelein Thien upoznala s fascinantnom kulturom Kine i približila zemlju koju nije lako opisati ni razumjeti. Sve je vješto ispreplela motivima glazbe i tišine. Ovo je roman koji snažno govori o obitelji i sjećanju, umjetnosti i slobodi.
Napomenimo i to kako je bolje razumjevanje Kine i njene kulture prikazane u romanu Madelein Thien hrvatskim čitateljima svojim prijevodom omogućila Lada Silađin.
Preporuka za čitanje ovog ljeta.