ZELIĆ – Bučan, Benedikta (Eta) – povjesničarka

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman predaje orden Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za posebne zasluge u kulturi prof. Benedikti Zelić

Rodila se 1918. godine u Mravincima, u težačkoj obitelji. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu, kao dijete bez oca, s velikim majčinim samoprijegorom i pomoći strica File, otišla je kao prvo žensko dijete iz njezina sela na daljnje školovanje u Split. Godine 1937. maturirala je na Ženskoj realnoj gimnaziji. U Zagrebu je upisala hrvatsku povijest s klasičnom arheologijom i diplomirala je u srpnju 1941.
Tijekom rata, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, radila je kao profesorica suplentica u gimnazijama u Glini, Sisku i Zagrebu. Nakon rata i „križnog puta“ (od Dravograda do Osijeka) i dvogodišnje stanke zbog nepriznavanja valjanosti sveučilišne diplome stečene u NDH, radila je kao profesorica u Gimnaziji u Sinju i Ekonomskom tehnikumu u Splitu (1947.-1952.). S obiju tih škola je bila otpuštena jer njezin rad „ne odgovara idejnim i odgojnim ciljevima škole“. Nakon drugog izgona iz škole, 1952. godine , zaposlila se kao arhivistica u netom otvorenom Državnom arhivu u Splitu, gdje je radila do mirovine, 1965. godine. U Arhivu se bavila znanstveno-istraživačkim radom. Njezin se znanstveni rad odvijao na dvjema razinama: na prikupljanju, uređivanju i objavljivanju izvorne arhivske građe i pisanju rasprava i članaka na trima područjima: o povijesti Dalmacije u drugoj polovini XIX. stoljeća (najviše o hrvatskom narodnom preporodu), o najstarijoj hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti te o pismu i spomenicima na hrvatskoj ćirilici (bosančici).
Plod njezina rada je preko sto objavljenih članaka, stručnih i znanstvenih rasprava i zbirki izvora. Kada se Hrvatska osamostalila mogla je izabrane članke i rasprave objaviti u trima zasebnim knjigama, a uz to nekoloko knjiga zasebnih monografija. Imala je poteškoća u svom znanstvenom radu, osobito nakon hrvatskog proljeća. Zato je bila posve zapostavljena od znanstvenih ustanova i njihovih znanstveno-istraživačkih tijekova, što je ipak nije priječilo baviti se znanstvenim radom. Za njezin ju je rad predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića koje je, njoj i skupini starijih hrvatskih povjesničara, osobno uručio 10. travnja 1997. godine. Iste godine dobila je Nagradu Grada Splita za životno djelo.
Nakon 2000.-te godine morala je posve prestati znanstveno raditi zbog ubrzanog slabljenja vida i gotovo posvemašnje sljepoće.
Objavila je sljedeće naslove: Bosančica u Srednjoj Dalmaciji (1961.), Korespondencija Mihovila Pavlinovića (1962.), Hrvatski narodni preporod i Mihovil Pavlinović (1962), Članci i rasprave iz starije hrvatske povijesti (1994.), Jezik i pisma Hrvata (1997.), Od Kuka do Mravinaca (1997.), Bosančica ili hrvatska ćirilica u Srednjoj Dalmaciji (2000.).

(Izvor: Nezavisna Država Hrvatska (1941.-1945.) u mom sjećanju / Benedikta Zelić. – Split: Naklada Bošković, 2007.)

zelic miroslavovo evangjelje          zelic miroslavovo evangjelje2 

Na temelju grafijskih i ikonografskih značajki Miroslavova Evanđelistara, koji se mogu naći jedino u krstjanskim i katoličkim tekstovima, Benedikta Zelić-Bučan je dokazala da ovaj spomenik pripada riznici hrvatske pismenosti i kulture.

Scroll to Top