Rodio se u Vranjicu, 1655. godine.
Služio je kao župnik u splitskoj okolici; u Kamenu, Vranjicu i Klisu. Natjecao se 1679. godine za učitelja gramatike u gradskoj školi u Splitu, ali bez uspjeha, a kad je 1710. godine ipak bio izabran, zahvalio se na službi. Boraveći u Vranjicu, prepisao je 1696. godine djelo Skala po kojoj se ide u raj nebeski J. Šemića iz Jezera kraj Šibenika. Rukopis se nalazi u knjižnici franjevačkog samostana u Sinju. Splitskim kanonikom je postao 1710. godine. Godine 1700. i 1702. posjetio je Dubrovnik, gdje je, prema vlastitim riječima, stekao „nauke za slovinskim jezikom pievati.“ Za drugog mu je posjeta B. Bettera spjevao poslanicu Dum Ivanu Dražiću Splićaninu. Kako se odlučio za dubrovačku jezičnu orijentaciju u književnosti, držao je da je dubrovačka Akademija ispraznih mjerodavna za književni jezik. Zato je 1725. godine svoj prijevod latinskih crkvenih himna Innodia Ecclestiastica in versi illirici poslao I. Aletinu, članu Akademije, da ona taj prijevod ispravi i odobri za tisak, ali bez uspjeha. Dopisivao se i s nekim članovima Akademije, primjerice s B. Ricciardijem (pjesmu Poljubčac prijatelju Bernardu Riccardu objavio je A. Šenoa u Antologiji pjesništva hrvatskoga i srpskoga narodnoga i umjetnoga, Zagreb 1876.), F. Lalićem i Đ. Matijaševićem.
Dražić je većinom pisao duhovne pjesme u maniri sečentističke lirike. Tiskao je knjižicu pjesama Proslavljenje sv. Dujma i prijevod u stihovima Molitve principa Eugenija od Sebaudije (Prag, 1715.). U arhivu HAZU u Zagrebu čuvaju se njegova nepublicirana djela: zbirčica Pjesni varhu otajstvih odkupljenja našega, pjesmotvor u deset pjevanja Lipost duše, nekoliko ljubavnih pjesama kao Pisnik uzpaljen i Pisnik neutaživ, prijevod proznog djela o. Juana de Jesus Maria Ostan skrušenja i samogovori Sv. pisma, opsežan prijevod Od vičnega blaženstva svetih te prijevod Marulićeve pjesme Carmen de doctrina Christi pendentis in cruce. J. Kavanjin spominje ga u svom djelu Povijest vanđelska.
Umro je u Splitu, 18. kolovoza 1739. godine i pokopan je u katedrali Sv. Dujma.
(Izvor: Hrvatski biografski leksikon : sv. 2. – Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989.)