BULIĆ, Vinka – novinarka, publicistkinja i feministica

Rodila se u Solinu u poznatoj obitelji Šperac 1884. Njezin djed Stjepan bio je brat Marina Šperca, oca Vinke Šperac poznate kao Bruno Sperani.
Bila je vrsna kroničarka svoga vremena i novinarka splitskog dnevnika Novo doba koji je izlazio između dva svjetska rata.
Kada je 1925. u Splitu počeo s radom Ženski pokret, Vinka Bulić bila je jedna od najvidljivijih i najaktivnijih članica. Zajedno s dr. Jelkom Perić sudjelovala je u radu Male ženske antante u Pragu 1927. godine, organizacije žena koju su1923. osnovale ženske organizacije država Jugoslavije, Bugarske, Čehoslovačke, Poljske, Rumunjske i Grčke.
U Novom dobu pisala je o feministicama i feminističkom pokretu, između ostalog i o Međunarodnom feminističkom kongresu u Dubrovniku, 1936. godine, gdje je bila dio šestočlane hrvatske ženske delegacije kojoj nije bio dozvoljen rad na kongresu organiziranom od strane jugoslavenskog Ženskog pokreta.
Osim u Novom dobu, pisala je u Hrvatskom dnevniku, Hrvatskoj reviji, Ženskom svijetu, Jutarnjem listu, Hrvatskoj straži i drugim časopisima. Pišući tih godina o ženama u Dalmaciji i Hrvatskoj Vinka Bulić naglašava važnost sudjelovanja žena na političkim zborovima na kojima zdušno podržavaju hrvatsku politiku stavljajući nacionalne interese ispred ženskog interesa i borbe za pravo glasa.
Za života vodila je aktivnu prepisku s mnogim znamenitim ženama svoga vremena (Elza Kučera, Jelka Perić, Zofka Kveder Demetrović, Mira Vodvarka Kočonda, Ivana Brlić Mažuranić i druge).
Vinka Bulić bila je i planinarka i članica Hrvatskog planinarskog društva Mosor.
Sudar s velikom neimaštinom, siromaštvom i gladi koja je vladala Zagorom potaknuo je da se bavi humanitarnim radom, skupljajući pomoć posebno za siromašnu djecu splitske Zagore.
Mnogi su je suvremenici pamtili kao vjernu suradnicu i osobu od povjerenja don Frane Bulića, čijem je nećaku Mati Buliću bila životna partnerica i s kojim je imala troje djece. U svojoj oporuci don Frane Bulić izričito traži da za njegovu ostavinu pobrine upravo Vinka Bulić. Njezini dnevnici o suradnji s don Franom Bulićem i o životu za vrijeme drugog svjetskog rata se čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu.
Tijekom svog života ova je iznimna žena predano radila na prikupljanju i arhiviranju građe koja svjedoči o vremenu u kojem je živjela. Autorica je publikacije Naša narodna umjetnost, koju je 1931. godine izdao splitski Etnografski muzej.
Vinka Bulić aktivno je radila i stvarala do pred sam kraj života. Umrla je u Splitu 1965. u 81. godini života.

(Izvori: Žene Splita i Dalmacije – ženski vremeplov / Radmila Miletić Borčić ; Mirjana Kučer. – Split: Domine, 2007. ; Hrvatski biografski leksikon : sv. 2. – Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989. ; www.domine.hr)

Scroll to Top