Rodio se u Solinu, 10. svibnja 1933.
Povijest je diplomirao 1959. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1964. obranio je disertaciju Sporazum Cvetković – Maček.
Radio je u Institutu društvenih nauka u Beogradu, a od 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, najprije kao asistent, potom kao docent, a od 1791. kao izvanredni i od 1975. kao redoviti profesor.
Sustavno je proučavao hrvatsku povijest u razdoblju monarhističke Jugoslavije i Drugog svjetskog rata. U središte zanimanja je stavio položaj i djelovanje, ulogu i značenje Hrvatske seljačke stranke (HSS) i njenih čelnika, a napose Vladka Mačeka. Istraživanje hrvatske povijesti u Drugom svjetskom ratu temeljio je na prikupljanju i objavljivanju izvorne građe. Polemizirao je o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije te o problemima utvrđivanja žrtava Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Hrvatskoj, a napose u logoru Jasenovac. Pobijao je politikanska stajališta o Hrvatima kao genocidnom narodu. Bio je zaokupljen i problemima hrvatskih granica.
Godine 1971. sudjelovao je u osnivanju Instituta za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu te bio i njegov direktor (1972.-1974.). Niz godina sudjeluje u svim važnijim aktivnostima oko hrvatske historiografije, a svojim idejama, prijedlozima i izravnom djelatnošću je davao doprinos razvijanju njezinih funkcija i zadaća. Godine 1975. postao je izvanredni, a od 1986. redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Glavna djela: Sporazum Cvetković – Maček (1965.), Svetozar Pribićević u opoziciji 1928. – 1936. (1973.), Maček i politika Hrvatske seljačke stranke (I – II, 1974.), Hrvatska u arhivima izbjegličke vlade 1941.-1943. (1985.), Hrvatska u diplomatskim izvještajima izbjegličke vlade 1941.-1943. (I – II, 1988.), Kontroverze iz povijesti Jugoslavije (I – III, 1987.-1990.), Dr. Tomo Jančiković. HSS između zapadnih saveznika i jugoslavenskih komunista (1996.) i atlas Hrvatske granice od 1918. do 1991. godine (1992.)
Ljubo Boban je umro u Zagrebu, 9. listopada 1994.
(Izvor: Hrvatska enciklopedija : sv. 2. – Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2000.)
