Creativity

Innovation

Originality

Imagination

 

Salient

Salient is an excellent design with a fresh approach for the ever-changing Web. Integrated with Gantry 5, it is infinitely customizable, incredibly powerful, and remarkably simple.

Download

Znamenite osobe

jelic

Rođen je 22. prosinca 1864. u Vranjicu. Nakon završetka bogoslovije u Zadru doktorira kanonsko pravo u Rimu, gdje potom studira crkvenu povijest i kršćansku arheologiju. Nakon studija arheologije u Beču predavao je crkvenu povijest i kanonsko pravo na zadarskoj bogosloviji. U mnogobrojnim arheološkim i povijesnim studijama obradio je teme iz prapovijesti, antike i ranog kršćanstva u Dalmaciji. Proučavao je glagoljsku baštinu te povijest i graditeljstvo benediktinskog reda u Hrvatskoj. Pod njegovim vodstvom otkriveni su mnogi arheološki spomenici u Dalmaciji i prikupljena glavnina zbirke predmeta starijeg željeznog doba u Arheološkom muzeju u Zadru. Djelovao je kao konzervator i restaurator spomenika starije hrvatske prošlosti (u Ninu, Biogradu i dr.) Zajedno s Franom Bulićem je osnovao Hrvatsko starinarsko društvo «Bihać» u Splitu. Najznačajnija djela su mu: «Vođa po Spljetu i Solinu» (koautori Bulić i Rurar, 1984.), «Povijesni izvori za glagoljsko-rimsku liturgiju od XIII. do XIX. stoljeća» (1900.), «Dvorska kapela sv. Križa u Ninu (1911.) Umro je u Kaštel Starom 3. veljače 1922.

(Izvor: Hrvatska enciklopedija: sv. 5. – Zagreb: Leksikografski zavod «Miroslav Krleža», 2003.)

Jelena je živjela u X. stoljeću. Bila je supruga kralja Mihajla Krešimira II. i majka kralja Držislava Stjepana. Na Otoku u Solinu podignula je zadužbinu – dvojne crkve sv. Marije i sv. Stjepana, u kojoj je bila pokopana sa suprugom. Don Frane Bulić je 1898. pronašao ostatke njezina epitafa i rekonstruirao ga. Epitaf je vrijedan povijesni i književni spomenik (prvi put u kamenu zabilježena titula rex, rodoslovni podatci o vladarskoj dinastiji, dokaz o razvoju memorijalne kulture na hrvatskom dvoru, najstariji stihovi hrvatske latinske književnosti.)
Pretpostavka o Jeleninom podrijetlu iz zadarskog roda Madijevaca nema potvrda u izvorima.

(Izvor: Hrvatska enciklopedija: sv. 5. – Zagreb: „Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2003.

TOPIĆ, Nada – pjesnikinja

Rođena je u Splitu, 11. svibnja 1977. Završila je gimnaziju u Splitu te  studij hrvatskog jezika i književnosti u Zadru. Živi i radi u Solinu. Poeziju objavljuje još od gimnazijskih dana u raznim hrvatskim glasilima (Marulić, Konture, Fokus, Vrabac…). Za vrijeme studija bila je član Studentskog književnog kluba u Zadru i poezija joj je uvrštena u dvije zajedničke zbirke članova Kluba (Oblaci, 1998. i Potresi, 2000.) Dobitnica je treće nagrade na Fokusovom natječaju za mlade pjesnike «Ivan Merz» 2004. Godine 2005. objavljuje samostalnu zbirku pjesama «Svetac u trajektnoj luci».

(Izvor: Svetac u trajektnoj luci / Nada Topić. – Solin: «Zvonimir», 2005.)

don f. buli

 

Hrvatski arheolog, epigrafičar, povjesničar i konzervator starina (Vranjic, 4. listopada 1846. – Zagreb, 29. srpnja 1934.)
Teologiju je studirao u Zadru, klasičnu filologoju i klasičnu arheologiju u Beču (1869. – 1873.). Djelovao je kao svećenik od 1869. Arheologiju i epigrafiku je usavršavao u Beču. Po povratku u domovinu postao je kotarskim školskim nadzornikom u Zadru i konzervatorom Središnjeg povjereništva za historijske spomenike zadarskog okružja; od 1883. ravnatelj je klasične gimnazije i Arheološkog muzeja u Splitu te konzervator povijesnih i umjetničkih spomenika za srednju, a od 1912. do 1925. za cijelu Dalmaciju. Zbog hrvatskog djelovanja austrijske su ga vlasti umirovile 1896.; zadržao je mjesto konzervatora i ravnatelja muzeja. Djelovao je i politički (zastupnik u Dalmatinskom saboru u Zadru i Carevinskom vijeću u Beču). Glavna su mu istraživanja antičkih i starokršćanskih spomenika u Solinu. Istraživao je povijest salonitanske crkve i njezinu hagiografiju, dokazao je da sv. Dujam nije bio učenik apostola Petra nego mučenik iz Dioklecijanova doba. Dao je znatan prinos istraživanju i očuvanju Dioklecijanove palače. Godine 1894. organizirao je I. međunarodni kongres za starokršćansku arheologiju u Splitu i Solinu. U Rižinicama je 1981. godine otkrio ulomak s natpisom hrvatskog kneza Trpimira. Istraživao je crkvu sv. Marte u Bijaćima. 1898. je na Otoku u Solinu otkrio sarkofag kraljice Jelene iz 976. i pročitao oštećeni grobni natpis, a također je otkrio ostatke crkava sv. Marije i sv. Stjepana, koje su bile mauzoleji hrvatskih vladara. U Splitu je 1894. utemeljio društvo „Bihać“. Autor je više samostalnih djela: Dva sarkofaga Ivana Ravenjanina i Lovre Dalmatinca, spljetskih nadbiskupa (1882.), Hrvatski spomenici u kninskoj okolici (1888.), Razvoj arheoloških istraživanja i nauka u Dalmaciji kroz zadnji milenij (1925.) i dr.; u koautorstvu: Kronotaksa solinskih biskupa (s J. Bervaldijem, 1912.), Palača cara Dioklecijana u Splitu (s Lj. Karamanom, 1927.), Stopama hrvatskih narodnih vladara (s L. Katićem, 1929.). Od 1883. surađivao je na ediciji Corpus inscriptionum Latinarum. Mnogobrojne priloge je tiskao u Bulletinu (od 1920. Vjesnik), kojemu je bio urednik i vlasnik od 1888. godine. Bio je član mnogih akademija, znanstvenih ustanova i arheoloških društava. Prigodom 75. obljetnice života posvećen mu je zbornik Strena Buliciana (1924.). U Zagrebu mu je 1935. godine podignut spomenik (djelo F. Kršinića).

(Izvor: Hrvatska enciklopedija: sv. 2. – Zagreb: Leksikografski zavod «Miroslav Krleža», 2000.)

bulic bista

Ivan Meštrović: Bista don Frane Bulića (Vranjic)


bulic marka

 Prigodna marka povodom 150.-te obljetnice rođenja don Frane Bulića
(Hrvatska pošta, 1996.)

tokic

Rođen je u Splitu, 24. veljače 1969. Osnovnu školu završio je u Solinu, a srednju pomorsku u Splitu. Biciklom je proputovao Europu, Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju te jugozapadnu, južnu i jugoistočnu Aziju. Svoje doživljaje i dojmove s putovanja opisao je u putopisu „Nadomak cilju : biciklom oko svijeta“ u izdanju Matice hrvatske iz Splita.