Creativity

Innovation

Originality

Imagination

 

Salient

Salient is an excellent design with a fresh approach for the ever-changing Web. Integrated with Gantry 5, it is infinitely customizable, incredibly powerful, and remarkably simple.

Download

Znamenite osobe

cecukb

 

Rodio se u Solinu, 9. ožujka 1929. godine.
U Zagrebu je završio Klasičnu gimnaziju i studij arheologije na Filozofskom fakultetu. Najprije radi kao arheolog u Zavičajnom muzeju u Bihaću, potom u Historijskom institutu JAZU u Zagrebu. Od 1961. godine asistent je, od 1970. viši stručni suradnik te od 1980. znanstveni savjetnik u Zavodu za arheologiju JAZU, kojemu 1978. godine postaje upravitelj. Od 1982. do 1988. godine predsjednik je Hrvatskog arheološkog društva, od 1980.-1988. član Predsjedništva saveza arheoloških društava Jugoslavije i predsjednik njegove Prethistorijske sekcije od 1980. do 1984. godine. Sudjeluje u arheološkim iskapanjima na Hvaru, Lastovu, Cresu, Lošinju, Korčuli, Braču, Bošnjacima kod Županje, a samostalno je iskapao u Stubičkim Toplicama grobove seljaka poginulih u seljačkoj buni. Bavi se proučavanjem neolitičkih, eneolitičkih, i brončano-dobnih kultura na istočnoj obali Jadrana, posebice proučavanjem keramičkih, kremenih i koštanih rukotvorina. Rezultate iskapanja objelodanio je u časopisima Zbornik Historijskog instituta JAZU, Arheološki radovi i rasprave, Pomorski zbornik, Arheološki pregled, Hvarski zbornik, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva i u zborniku Deveti jugoslavenski speleološki kongres.
Dobitnik je nagrade Don Frane Bulić Hrvatskog arheološkog društva za životno djelo 2006. godine.

(Izvor: Hrvatski biografski leksikon : sv. 2. – Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989.
           www.matica.hr)

cattanim

Rodila je u Splitu, 20. svibnja 1789. godine.
U mladosti je dobila široku i temeljitu naobrazbu. Osim hrvatskog, govorila je talijanski, francuski i njemački jezik, a uz oca, matematičara i prirodoslovca, razvila je zanimanje i ljubav za prirodu. Počela se rano baviti botanikom. Skrenula je pažnju na osebujnost jedne vrste ljiljana, koja je njoj u čast dobila ime Lillium cattaniae (Vis). Uz botaniku se bavila i zoologijom. Dobro je poznavala školjke, otkrila je jednu vrstu Scalarie (nađene jedino u kliškoj tvrđavi) i vrstu Bullimus salonitanus u Solinu. Zbog svog doprinosa botanici Dalmacije, izabrana je za člana mnogih akademija i dobila brojna priznanja.
Umrla je u Splitu, 15. siječnja 1870. godine.

(Izvor: Hrvatski biografski leksikon : sv. 2. – Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989.)

Rodio se u Solinu, 9. kolovoza 1919. godine.
Studirao je medicinu u Beogradu. Od 1939. godine član je SKOJ-a, a od 1941. KPJ. Početkom travnja 1941. godine prekida studij i vraća se u Split na ilegalni rad i pripreme za ustanak. Veći dio rata proveo je u partizanskim jedinicama, uglavnom na komesarskim dužnostima. Od srpnja 1945. do svibnja 1951. godine radi u Ozni, odakle je demobiliziran u činu pukovnika. Od tada je u diplomatskoj službi: savjetnik u Libanonu, Siriji i Egiptu, ministar savjetnik u Švicarskoj, a zatim ambasador u Gvineji, Sijera Leoneu i Libanonu. Umirovljen je 1973. godine. Nositelj je Partizanske spomenice 1941. te više visokih domaćih i stranih odlikovanja.
Umro je u Zagrebu, 24. prosinca 2002. godine.

(Izvor: Hrvatski biografski leksikon : sv. 2. – Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989.)

Rodio se u Splitu 26. studenog 1718. godine.
Bio je prokancelar metropolitanske crkve u Splitu (1756. godine). Proučavao je prošlost Splita, njegove istaknute ljude te splitske i solinske arheološke spomenike. Suvremeni pisci ga spominju kao učena poznavatelja narodnih starina. Po navodima Š. Ljubića (1856. godine), autor je rukopisnog djela Inscriptiones antiquae ex marmoribus salonitanis a Petro Alexandro Bogetich, cive Spalatensi fideliter descriptae, koje je danas izgubljeno.
Umro je u Splitu, 2. svibnja 1784. godine za vrijeme kuge, tada je propala i većina njegovih radova.
(Izvor: Hrvatski biografski leksikon : sv. 2. – Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989.)

carraraf

 (Izvor: Dnevnici s putovanja : 1843. - 1848. / F. Carrara. - Split, 2010.)

Rodio se u Splitu, 16. studenog 1812. Potječe iz talijanske obitelji koja se u XVIII. stoljeću doselila i Split iz Bergama.
Gimnaziju je pohađao u Splitu, a teologiju je slušao u Zadru. Godine 1836. stupio je u crkveni zavod Svetog Augustina (Augustineum) u Beču, gdje studira arheologiju i povijest te uči kaldejski, sirijski, arapski i hebrejski jezik. Nakon povratka u Split 1841. godine bio je nastavnik vjeronauka i opće povijesti u biskupskom sjemeništu. Studij bogoslovije završio je 1842. godine na Sveučilištu u Padovi, gdje je stekao doktorat. Iste godine je postao privremenim konzervatorom muzeja starina u Splitu, a 1847. postavljen je za honorarnog upravitelja Arheološkog muzeja u Splitu.
Godine 1846. i 1848. vodio je prva sustavna iskapanja u Solinu na račun Carske akademije u Beču. Otkrio je perimetralne zidine, kazalište, stara gradska vrata (Porta Caesarea), starokršćansku krstionicu te o svom znanstvenom istraživanju održao zapažena predavanja u Veneciji, Münchenu i Beču. U Trstu je 1844. godine izdao djelo Chiesa di Spalato un tempo Salonitana.
U svoje doba Carrara je bio najznatniji učenjak u Dalmaciji. Uz arheologiju i povijest zanimala ga je hrvatska i talijanska književnost . Vodio je borbu za narodni jezik i bio je jezični savjetnik za hrvatski jezik u Zori dalmatinskoj. Napravio je izbor dalmatinskih narodnih pjesama te ih objelodanio pod naslovom Canti del popolo dalmata, a napisao je i geografsko-etnografsko djelo La Dalmazia, prikazavši osobitosti Istre i Dalmacije i ističući njihov slavenski karakter.
Svoje radove je objavljivao u domaćim i stranim publikacijama: Gazzetta di Zara, Zora dalmatinska, Danica ilirska, La Dalmazia i dr. U Arheološkom muzeju u Splitu se čuva njegov Dnevnik, kao i rukopisna ostavština u deset svezaka.
Frano Carrara je umro u Veneciji, 29. siječnja 1854. godine.

(Izvor: Hrvatski biografski leksikon : sv. 2. – Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989.)