Creativity

Innovation

Originality

Imagination

 

Salient

Salient is an excellent design with a fresh approach for the ever-changing Web. Integrated with Gantry 5, it is infinitely customizable, incredibly powerful, and remarkably simple.

Download

Sinoć je u Teatrinu predstavljen zbornik najuspjelijih radova s prošlogodišnjeg, sedmog, Natječaja za najbolju neobjavljenu pjesmu u organizaciji Gradske knjižnice Solin, proglašeni su ''Najčitatelji'' Odraslog i Dječjeg i omladinskog odjela te rezultati ovogodišnjeg, osmog po redu, Natječaja za najbolju neobjavljenu pjesmu.

Prosudbeno povjerenstvo u sastavu prof. Karmen Borković, prof. Slavice Čilaš i prof. Zdravka Milišića u zbornik prošlogodišnjeg Natječaja uvrstili su 86 pjesmama od ukupno 50 autora. Zbornik naslovljen po pobjedničkoj pjesmi Katarine Jedvaj ''Gdje se sakrila čežnja'' 22. je knjiga nakladničkog niza Bibliotheca Salonitana Gradske knjižnice Solin koji uređuje ravnateljica Knjižnice Karmen Borković.

 

Titula Najčitatelja Odraslog odjela Gradske knjižnice Solin za 2017./2018. godinu pripala je Ivani Deković (94 pročitane knjige), dok je Teo Toševski uvjerljivo pobijedio na Dječjem i omladinskom odjelu (97 pročitanih knjiga).

Među pjesmama pristiglima na ovogodišnji Natječaj za najbolju neobjavljenu pjesmu isto je prosudbeno povjerenstvo odlučilo ne dodijeliti nagradu nijednoj pjesmi, ali je pohvalilo pjesme sedam sljedećih autora:

''Bijeg'' – Vesna Grgić
''Toalet'' – Vesna Škrlin Batina
''Usamljeni stanari'' – Jasminka Bobeta
''Čamac'' – Vera Vujović
''Trebalo bi'' – Anđelka Korčulanić
''Okvir za nebo'' – Ana Savković
''Vita minima'' – Dorotea Šušak

Zbornik ovogodišnjeg Natječaja, koji ćemo objaviti u studenom 2019., bit će naslovljen ''Bijeg'', po jednoj od pohvaljenih pjesama.
U glazbenom dijelu programa nastupili su polaznici Škole pjevanja Personare – dječji vokalni ansambl ''Tići s Jadra'' i vokalni ansambl ''SouLin'' – te učenici Glazbene škole Josipa Hatzea iz Splita – solo pjevači u klasi prof. Sanje Erceg Vrekalo, uz klavirsku pratnju prof. Jovane Vasić.

 

OBRAZLOŽENJE PROSUDBENOG POVJERENSTVA

"Predani pisac tijekom rada morat će se zapitati barem četiri pitanja: što nastojim reći, kojim riječima mogu to izraziti, kakva slika ili idiom služe tome, je li ta predodžba dovoljno nova i svježa da ima učinak. Nakon njih, najvjerojatnije će se zapitati i: jesam li mogao skratiti i jesam li rekao nešto što je ružno sročeno, a mogao sam to izbjeći."

G. Orwell

* * *

Tko od vas nije nikada čuo za svestranog M. Buonarottija? Tko nije bar nakratko "upao" u Zločin i kaznu  F. M. Dostojevskoga ili onako usput pomirisao Cvjetove zla  C. Baudelairea? Jeste li ikada, kao dijete, poželjeli nešto trljajući palac Meštrovićevoga Grgura Ninskoga? Možda ste promatrali Razvitak hrvatske kulture  V. Bukovca, prepoznavši lica čija ste djela čitali. Poklonili, nosili kolajnu u perli i zlatu, ili za ljetnih večeri u našemu Solinu gledali gdje vrba spušta mekane grane na ledinu.

Lako se razumijemo. Dobro znate spomenute velikane čija djela idu i ispred našeg vremena, u nama još daleku budućnost. "Kako je to moguće?" Kako je moguće da baš svi znamo za te umjetnike ako su naše prosudbe o umjetnosti subjektivne? Ne treba li onda iz rječnika protjerati riječi "antologija", "antologijski"? Zbilja, kako tvrditi da je nešto reprezentativno u nečijem radu ako taj sud ovisi o mišljenju pojedinca i njegovu ukusu? Zar bismo danas mogli razgovarati o vrijednostima u književnosti da prosudba o književnim i umjetničkim djelima ovisi tek o hiru pojedinca, slučajnosti i vremenu? Nismo predložili pobjednika za nagradu jer među ovogodišnjim tekstovima Natječaja nismo pronašli one koji su zadovoljili sve relevantne estetske kriterije uspješne lirske pjesme.

Pjesme ne moraju imati izravnu poruku. Nitko ne mora u njima pisati o trenutačnoj gospodarskoj situaciji, politici, zaposlenosti, broju pridošlih turista ovoga ljeta ili ratovima u nekim prekomorskim zemljama, ali mogu imati te motive. Najmanji detalj, emocionalni trenutak vaše svakodnevnice može otkriti neslućene tajne. Upravo je to nedostajalo u mnogim pristiglim tekstovima. Ta jedna sitnica koja bi potakla maštu čitatelja, priljubila ga uz vaše riječi, pomogla mu pronaći nešto što do tada u toj svakodnevnici nije primjećivao.

Rimovati, ili ne rimovati. Nije neka šekspirovska dvojba, ali za mnoge ove godine, kobna zamka. Rimovalo se bez nekakvog smislenog razloga, i ne trebamo pomoć filologa, etnologa, kakvog pomodnog jezičnoga ideologa, da bismo zaključili koliko je zbog toga u pjesmi nepotrebnoga, ponovljenoga i štetnoga. Igrati se riječima sigurno je važan dio pisanja, a pogotovo poezije. Ponavljati uvijek iste rime, rimovati uvijek iste riječi dovodilo je u pristiglim pjesmama i do nehotičnoga (nadamo se) plagiranja.

Vjerujemo kako ćete se složiti da, između ostaloga, upravo ritam poeziju distancira od drugih pisanih oblika. Pored kroničnih rimoljubaca drugu krajnost u ovome Natječaju čine oni koji oslobađaju stih ne poznavajući gramatičke i pravopisne zakonitosti. Da bismo kršili neko pravilo, pravilo moramo i poznavati. U protivnome zašto nešto kršimo? Koja je poruka iza toga? U ovome Natječaju, nažalost, susreli smo se i s elementarnim nepoznavanjem rečenične sintakse što je za posljedicu imalo besmislene formulacije, nejasne i potrgane pjesničke slike. U konačnici se to odrazilo i na ritmu pjesama, čineći ih teško čitljivima i neprihvatljivima kao primjer lijepo pisane riječi. Nadalje, pretjerano objašnjavanje, polemiziranje i poučavanje gurnulo je neke pjesme u loše ritmizirane govore ili zalutale tipove problemskih članaka, čak i znanstvenih rasprava…

Gledajući sveukupno, u mnogim pjesmama ovogodišnjega Natječaja izostalo je kvalitetnih i snažnih, ili u nekim slučajevima barem nekakvih pjesničkih slika. Razmišljanja koja čovjeka čine boljom osobom, ideje koje pokreću, motiviraju, sve je to ponekad teško izraziti riječima. Ostaje na granicama izgovorenoga ili napisanoga, ali svatko to može razumjeti i doživjeti na svoj način. Upravo tu nemogućnost konkretiziranja takvih promišljanja – kompenziraju pjesničke slike. Riječi kojima ih ostvarujemo utječu na naše osjećaje, potiču nas na misaono, dublje promišljanje života, odnosa prema sebi i drugima.

Izostanak upravo ovih par ključnih, ali osnovnih, obilježja u tekstovima ovogodišnjega Natječaja, uzrokovao je da se na kraju nije mogao istaknuti niti jedan tekst kao cjelovita umjetnička vrijednost kojem nije bilo zamjerke i koji je zadovoljio baš sve umjetničke i estetske kriterije, jer samo takav tekst može biti izdvojen i nagrađen.

* * *

Vjerujemo kako se istinski umjetnici među vama neće pronaći i ne mogu pronaći u ovim riječima. Umjetnički izraz je za njih nužnost, način na koji razumiju svakodnevnicu i čine je podnošljivom za svoja senzibilna srca. Pozivamo vas da, kao i do sada, sudjelujete u promoviranju čiste umjetnosti, a čitajući i stvarajući ostavimo ono najbolje od sebe za mlade generacije.

Sredstva u iznosu od 1000kn, koja su bila namijenjena autoru pobjedničke pjesme, Gradska knjižnica Solin uplatit će na račun humanitarne akcije Palčić gore.

Hvala svima koji ste sudjelovali, pišite i dalje, poezija nas oplemenjuje...

Kontakt

Kralja Zvonimira 117 d
21210 Solin
021 213 327