Creativity

Innovation

Originality

Imagination

 

Salient

Salient is an excellent design with a fresh approach for the ever-changing Web. Integrated with Gantry 5, it is infinitely customizable, incredibly powerful, and remarkably simple.

Download

Iskorijenjena (Naomi Novik)

“Naš Zmaj ne jede djevojke koje odvede, bez obzira na priče koje kolaju izvan naše doline. Mi ih povremeno čujemo od putnika namjernika. O nama govore kao o onima koji prinose ljudske žrtve, a o njemu kao o pravom zmaju. To, dakako, nije istina: on možda jest besmrtan čarobnjak, ali ipak je čovjek, a naši očevi urotili bi se te ga ubili kad bi mu palo na pamet da svakih deset godina pojede jednu od nas. On nas štiti od Šume, i mi smo mu za to zahvalni, ali ne baš toliko zahvalni.”
Naomi Novik, autorica fantastičnog bestseler-serijala Temeraire, oslikala je najživljim bojama vrli, novi svijet ukotvljen u narodne priče i legende poput najljepših priča braće Grimm te jednako nezaobilazan kao i one. Dirljiv, uzbudljiv, napet, neodoljiv, Iskorijenjena je roman fantastike koji ste cijeli život čekali i o kojem će ljubitelji žanra još dugo pričati. Roman Iskorijenjena dobitnik je Nagrade Nebula za najbolji roman, finalist nagrade Hugo i roman godine po izboru Library Journala i Publishers Weeklyja.

Bez utjehe (Kazuo Ishiguro)

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost u 2017. godini je britanski pisac Kazuo Ishiguro. Riječ je o autoru koji u svojim "romanima velike emocionalne snage razotkriva praznine u našem prividnom osjećaju povezanosti sa svijetom."
Kazuo Ishiguro, iako rođen 1954. u Nagasakiju (Japan), od svoje pete godine živi u Velikoj Britaniji. Jedan je od najpoznatijih suvremenih proznih pisaca engleskog govornog područja, romanopisac, pisac kratkih priča, scenarist, kolumnist i pjesnik. U mladosti je pisao pjesme pod utjecajem Boba Dylana, prošlogodišnjeg dobitnika Nobela za književnost i Leonarda Cohena koji nije bio te sreće, no umjesto kantautorske karijere Ishiguro se afirmirao kao uspješan spisatelj, a taj je dobar „izbor“ Nobelova nagrada i dodatno potvrdila. Pjesme pak i dalje piše, poznata je njegova suradnja s američkom jazz vokalisticom Stacey Kent.
U tridesetak godina spisateljske karijere Kazuo Ishiguro napisao je osam proznih knjiga, koje su prevedene na četrdeset svjetskih jezika. Već je njegov drugi roman „An Artist of the Floating World“ godine 1986. nagrađen prestižnom nagradom „Whitbread“ za knjigu godine. Svjetsku prepoznatljivost je stekao svojim najpoznatijim romanom „Na kraju dana“, koji je 1989. nagrađen Bookerovom nagradom a James Ivory je 1993. godine snimio istoimeni slavni film s Emmom Thompson i Anthonyjem Hopkinsom u glavnim ulogama. Njegov roman "Nikada me ne ostavljaj" iz 2005. godine književni kritičari časopisa Time uvrstili su među stotinu najboljih romana na engleskom jeziku svih vremena (filmska ekranizacija, Mark Romanek, 2010.) Njegov posljednji roman "The Buried Giant" objavljen je 2015. godine.
Ishiguro je poznat domaćoj čitateljskoj publici zahvaljući prijevodima, kao i filmskim ekranizacijama njegovih djela. Kod nas su objavljene njegove knjige: "Na kraju dana" (prijevod: Nada Šoljan, Targa, 1995.), "Kad smo bili siročad" (prijevod: Vesna Valenčić, Leo-commerce, 2000), "Nikada me ne ostavljaj" (prijevod: Vesna Valenčić, Leo-commerce, 2005), "Nokturna : Pet priča o glazbi i sutonu" (prijevod: Miloš ?urđević, Naklada Ljevak, 2010) i "Bez utjehe" (prijevod: Ivana Šojat, Naklada Ljevak, 2013.).

Ja sam Hodočasnik (Terry Hayes)

Roman Ja sam Hodočasnik dobitnik je nagrade Specsavers National Book Award za najbolji triler i krimić 2014. godine.

J kao jastreb (Helen Macdonald)

Helen, odmalena zaljubljena u ptice, nakon smrti oca, novinskog fotografa, odluči „pripitomiti” jednu od najopasnijih grabljivica − jastreba. Nakon što nabavi ubojitog stvora kako bi se lakše nosila s gubitkom, okreće se i kronici „Jastreb” T. H. Whitea, popularnog britanskog pisca.

„Prejednostavno je ovu knjigu opisati samo kao memoare, pisanje o prirodi ili duhovno pismo... ovo je tekst koji sjaji i gori“, ustvrdili su u Wall Street Journalu o ovoj iznimnoj knjizi koja je osvojila prestižne nagrade „Samuel Johnson“ i nagradu „Costa“ (nekadašnja nagrada „Whitbread“) za knjigu godine. Žiri nagrade „Costa“ svoju je odluku obrazložio riječima: „'J kao jastreb' jedinstvena je i prekrasna knjiga bolne emocionalne iskrenosti i opisa kakvima u suvremnoj književnosti nema ravnih.“
Knjiga koja prkosi svim žanrovima nije osvojila samo kritičare i književne žirije. Suprotno svim očekivanjima, ušuljala se u srca milijuna čitatelja diljem svijeta i postala bestseler preveden na više od dvadeset jezika.

Helen Macdonald spisateljica je, prirodoslovka i profesorica na Odsjeku za povijest i filozofiju znanosti pri Sveučilištu Cambridge. Uz znanstveni rad profesionalno se bavi sokolarstvom, sudjelovala je u vođenju projekata istraživanja i očuvanja grabljivica diljem Europe i Azije.

Slast života (Paulus Hochgatterer)

Sve je počelo jedne hladne zime, nakon Božića, u austrijskom gradiću Furth am See.  Djevojčica Katharina i njen djed Sebastian Wilfert igraju omiljenu igru „Čovječe ne ljuti se“ i pijuckaju vrući kakao. Netko pozvoni na vratima i djed Sebastian izlazi pred kuću, ali se ne vraća. Netko ga ubije i pritom mu unakazi lice i glavu do neprepoznatljivosti. Malena Katharina uzima dvije figurice „Čovječe ne ljuti se“ koje stisne čvrsto u šaku i krene potražiti djeda. Pronalazi ga razapetog i pribijenog naopačke. Nakon toga Katharina zanijemi a njena šaka zauvijek ostaje stisnuta...
 
Paulus je rođen 1961. u Amstettenu, Donjoj Austriji. Živi i radi u Beču kao dječji psihijatar i pisac. Roman „Slast života“ ovjenčan je nagradom Deutscher Krimipreis za najbolji kriminalistički roman objavljen na njemačkom jeziku 2007. godine, te prestižnom nagradom Europske unije 2009. godine. Austrijsku nagradu za umjetnost i književnost primio je 2010. godine.

Kratka šetnja Hindukušom (Eric Newby)

Kad su se Eric Newby, trgovac u modnoj industriji, i karijerni diplomat Huhg Carless uputili u osvajanje šest tisuća metara visokog vrha u Afganistanu, njihovo jedino alpinističko iskustvo bio je penjački vikend-tečaj u Walesu. Put ih je vodio cestom preko Turske i Irana do divljih planina Hindukuša, i potom kroz izoliranu afganistansku pokrajinu Nuristan nazad do Kabula. Dnevnički zapisi s ovog puta oblikovani su 1958. u knjigu koju je National Geographic uvrstio među 20 najboljih pustolovnih knjiga svih vremena.

Kratka šetnja Hindukušom je briljantno napisana knjiga, izvanredno čitljiva, u skladu s duhom vremena i puna diskretnog humora. Autoironičnim jezikom kojim se služi, Eric Newby uspijeva njihov neuspješan pokušaj uspona na vrh Mir Samir pretvoriti u svojevrsnu pobjedu jer  njegova priča govori o tome kako su putovali, a ne što su postigli, što knjizi daje trajnu draž. Knjiga je ujedno i impresionistička slika života prije pedesetak godina u dvije susjedne, ali posve drugačije doline u gorskom lancu Hindukuš, u sjeveroistočnom Afganistanu. A tu je i sjajan kraj koji opisuje njihov posve slučajni susret s Wilfredom Thesigerom, povijesnim likom iz zlatnog doba istraživanja, za koji je kritičar The Timesa napisao: „Još uvijek mislim kako je zadnjih nekoliko rečenica Kratke šetnje Hindukušom najduhovitiji kraj neke knjige koji sam ikada pročitao.“

Na obali (Rafael Chirbes)

NACIONALNA NAGRADA ZA PRIPOVJEDNU PROZU – NAGRADA KRITIKE – NAGRADA VALENCIJSKIH KRITIČARA – NAGRADA FRANCISCO UMBRAL – NAGRADA ICON AL PENSAMIENTO – KNJIGA GODINE PO IZBORU NOVINA EL MUNDO, EL PAIS I ABC – NAJBOLJI ROMAN U PROTEKLIH ČETVRT STOLJEĆA PO IZBORU KRITIČARA EL MUNDA
Pripovijest počinje nalaskom trupla u močvari pored gradića Olbe. Esteban je morao zatvoriti stolarsku radionicu, ostavivši bez posla one koji su radili za njega. Dok skrbi o bolesnom ocu, on istražuje razloge i uzroke propasti u kojoj ima dvostruku ulogu žrtve i vinovnika. U zrcalu u kojemu promatra svoj život, Estebanu se vraća slika sazdana od skrhanih snova i propalih nada. Ništa nije ostalo oslobođeno pohlepe: ljubav, obitelj, prijateljstvo, društveni kodeksi.
O autoru: Rafael Chirbes (Tavernes de la Valldigna, 1949.-2015.) autor je romana ‘Mimoun’, ‘U završnoj borbi’, ‘Dobro slovo’, ‘Lovčevi pucnjevi’, ‘Dugi marš’, ‘Pad Madrida’ (Nagrada valencijskih kritičara), ‘Stari prijatelji’ (Nagrada Galamo), ‘Krematorij’ (Nagrada kritike, Nagrada valencijskih kritičara, Nagrada Galamo, Nagrada Dulce Chacon, televizijska adapracija doživjela je velik uspjeh) i ‘Na obali’ (Nacionalna nagrada za pripovjednu prozu, Nagrada kritike, Nagrada valencijskih kritičara, Nagrada Francisco Umbral, Nagrada ICON al Pensamiento), koji su kulturni prilozi španjolskih novina El Mundo, El Pais i ABC, među ostalima, izabrali kao najbolji španjolski roman godine. Također je autor djela ‘Zbunjeni romanopisac’, ‘Sjedilački putnik’, ‘Mediterani’ i ‘Za svoj račun’.

Obala Sirta (Julien Gracq)

Obala Sirta (Le Rivage des Syrtes) najpoznatiji je roman francuskoga pisca Juliana Gracqa, objavljen 1951. godine. Popularno nazvan roman o čekanju, njegova je radnja smještena u zatvorenom prostoru nadomak granice, a njegovi su usamljeni likovi zatočeni u čekanju promjene.Po kompleksnosti i snazi imaginacije Obala Sirta spada u vrhunce suvremene francuske književnosti, nagrađena je uglednim Goncourtom, ali je nagradu autor odbio primiti.

Sin gospodara siročadi (Adam Johnson)

Ovaj zadivljujući roman, dobitnik Pulitzerove nagrade za književnost 2013., snažan je portret nadrealističnog svijeta Sjeverne Koreje, ali i jedan od najupečatljivijih dokumenata o snazi ljudskog postojanja – njegovoj borbi, otporu, smrti i ljubavi.

Sin Gospodara Siročadi nije obična knjiga, ona udara i boli tamo gdje istinske priče jedino i nastaju – u dubinama nas samih.

Pustinjak (Thomas Rydahl)

Svi se još sjećaju neriješenog slučaja nestanka djevojčice Madeleine McCann iz turističkog odmarališta u Portugalu koji je otjerao sve turiste. Takav se scenarij na Fuerteventuri mora izbjeći pod svaku cijenu – ili će se slučaj odmah riješiti ili će se barem tako predstaviti javnosti. Otočka policija odabire potonji scenarij, ali ono na što nisu računali je od života istrošeni, devetoprsti samac Erhard sklon alkoholu koji ima vlastite teorije o smrti dječačića.
Erhard je došljak iz Danske koji godinama živi sam u maloj kućici s dvjema kozama kao jedinim društvom, vozi taksi i povremeno štima klavire te na svojoj terasi pijucka koktele.
Internet, mobilni telefoni i ostala moderna tehnologija potpuna su mu nepoznanica, ali to nadoknađuje izuzetnom upornošću. Nakon što potpuno sam počne rasplitati slučaj, posljedice će biti itekako iznenađujuće…

„Danski debitant koji koristi kriminalistički žanr da bi nam ispričao priču o elementarnim ljudskim vrijednostima. Potpuno različito i daleko ambicioznije od uobičajenih krimića… U liku Erharda, osamljenika u potrazi za pravdom i istinom u svijetu neobuzdane sebičnosti u kojem su novac i moć jedina priznata valuta, ima podosta Raymonda Chandlera. No, kad bismo njegov format noir-romana usporedili s nekim prepoznatljivim krimi-obrascem, to bi onda zasigurno bio onaj koji je Grahama Greene koristio za svoje egzistencijalno-etičke priče.“ Jyllands-Posten

Gore je tiho (Gerbrang Bakker)

Bili su nerazdvojni sve dok Henk nije pronašao Riet, i sve dok se automobil koji je Riet vozila nije survao u jezero.
Na dan bratove smrti Helmer je po očevu nalogu napustio studij književnosti i na maloj obiteljskoj farmi počeo život 's glavom ispod krave' – život koji mu nije bio namijenjen.
No može li se vratiti život koji je bio tvoj, ali si ga propustio?
Trideset pet godina poslije Helmer će ostarjela oca pre­mjestiti u sobu na gornjem katu, a klupko gorčine, strepnje i prijekora počet će se odmotavati kad ga u dom Van Wonderenovih još jednom donesu Riet i Henk – njezin osamnaestogodišnji sin.
Gore je tiho Gerbranda Bakkera oda je nizozemskom pejzažu, ravnici i beskrajnom nebu ponad nje – roman čija zavodljiva napetost počiva na naizgled jednostavnom jeziku, fascinantnome pripovjedačkom glasu i neuništivoj želji za ispunjenjem.
'Gore je tiho Gerbranda Bakkera jedno je od onih rijetkih književnih djela koje bi svatko trebao pročitati.'
(The Irish Times)
'Ovo je tiha knjiga, smjerna tona i fina, samopodcjenjivačkoga humora. Bakkerovi su likovi stvarni – u jednakoj mjeri izgubljeni i zbunjeni te humani i šutljivo snažni.'
(Times Literary Supplement)
'Neobičan, nezaboravan roman...'
(The Guardian)
'Život, smrt, osamljenost, izgubljeni snovi – tu smo priču čuli već bezbroj puta, no Bakker je pri­povijeda tako svježe kao da ju je upravo izmislio. Dijalozi su poput iskre u tmurnome sivom krajoliku.'
(Die Zeit)
'Briljantan, iznimno suptilan roman.'
(The Independent)
'Tajna je Bakkerove knjige u finoj ugođenosti svakog njezina dijela, u savršenom ritmu priče.'
(The New York Review of Books)

Komplicirana dobrota (Miriam Toews)
Radnja romana smještena je u menonitski gradić East Village, a narator je Nomi Nickel, znatiželjna, prkosna, ironična šesnaestogodišnjakinja. Roman se odlikuje atmosferom u kojoj se crnohumorne situacije iz svakodnevnog života isprepleću s osjećajem očaja izazvanog zagušljivom i rigidnom atmosferom društvene zajednice i razapetošću - naročito njezinih ženskih likova - između nastojanja da se u tu zajednicu pokušaju uklopiti i želje da slobodu potraže negdje drugdje. Nagrađena najprestižnijom kanadskom književnom nagradom Governor Generals Award, Komplicirana dobrota osvojila je kritiku i publiku te se mjesecima zadržala na listama načitanijih i najprodavanijih knjiga.

Rabljeno doba - kraj crvenog čovjeka (Svjetlana Aleksijevič)

Bjeloruska književnica i publicistkinja Svetlana Aleksijevič je dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2015. godine. Ona je i bila među favoritkinjama za nagradu već nekoliko godina. U Hrvatskoj je objavljena njena potresna knjiga "Rabljeno doba - kraj crvenog čovjeka" i to u nakladi Edicija Božičević.

Svetlana Aleksijevič dobila je čitav niz nagrada za svoje književno i publicističko djelovanje, među njima i Mirovno nagradu njemačkih knjižara u Frankfurtu i prestižnu Herderovu nagradu. Svetlanu Aleksijević strani su mediji nazivali odvjetnicom razočaranih, njeni tekstovi o ratu u Afganistanu ili o katastfori u Černobilu stekli su iznimno poštovanje. Njene su knjige u Bjelorusiji bile godinama zabranjene jer je Svetlana Aleksijevič kritizirala Lukašenkov režim.

Brojne prijevode imaju njene knjige "Posljednji svjedoci. Djeca u Drugom svjetskom ratu", "Dječaci cinka. Afganistan i posljedice“ te "Černobil. Kronika budućnosti“.
Knjiga Svetlane Aleksievič "Rabljeno doba – kraj crvenog čovjeka" vrhunac je dokumentarne proze o rusko-sovjetskoj tranzicijskoj stvarnosti, o tragediji komunizma kao i onoj koja je nakon raspada Sovjetskog Saveza kulminirala u etničkim sukobima, građanskim ratovima i terorizmu. Potresne sudbine ljudi svih naraštaja i društvenih slojeva, čije je ispovijedi Aleksievič godinama bilježila te ih pomnom dramaturgijom stopila u „roman glasova”, svjedočanstva su o iznimnoj snazi i izdržljivost ljudskog bića, ali i njegovoj okrutnoj prirodi.

Tri zime (Tena Štivičić)

Drama "Tri zime" (Three Winters), pisana na engleskom jeziku, izvedena je u National Theatre u Londonu krajem 2014. i osvojila nagradu Susan Smith Blackburn za 2015.
 
Neke drame vam dopuste da upužete u njih, onako kako to čine i dobre knjige. Počnete nastanjivati takve predstave, toliko cjelovito da kada završe osjećate onu blagu ojađenost koja nastupi kad ste primorani odložiti roman koji vas je posve obuzeo za vrijeme vožnje vlakom ili avionom.”
 Ben Brantley, The New York Times
 
“Tri zime nesumnjivo je najbolja drama ove godine.”
 Michael Arditti, Sunday Express
 
 
"Intimna drama o ženama u sjeni opasnog političkog teatra" (Tanja Tolić, Najbolje knjige)
 
Tena Štivičić (Zagreb, 1977.) Diplomirala je dramaturgiju na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti 2001., a 2004. magistirala je na londonskom Goldsmiths Collegeu, na odsjeku za dramsko pismo. Od tada živi i radi u Londonu i Zagrebu, a piše na hrvatskom i engleskom. Njezine se drame izvode u brojnim europskim zemljama, prevedene su na mnoge jezike i dobile mnoge nagrade, među kojima Europsku autorsku nagradu i Nagradu za inovativnost na Heidelberger Stückemarktu 2008.

Vidimo se tamo gore (Pierre Lemaitre)

Vidimo se tamo gore Pierrea Lemaitrea, djelo je francuskog
pisca krimića koji se prije dvije godine prihvatio povijesne teme i za svoj
izvrstan roman bio nagrađen Goncourtom.
Ovim romanom Pierre Lemaitre dokazao je da nije samo briljantan autor
trilera na francuski način nego velik pisac koji slika povijesnu fresku
žestokim bojama pripovjedajući o vremenu poslije Velikog rata, o zemlji
što veliča poginule i rješava se živih što su joj na teret, o tragediji jedne
izgubljene generacije – priču koja se ponavlja uvijek i svuda, ali je rijetko
kad ispričana ovako dojmljivo i zabavno. Uvjerite se sami!

Luminari(Eleanor Catton)


Godina je 1866., a Walter Moody pristigao je brodom u novozelandski gradić Hokitika u jeku zlatne groznice, kako bi se i sâm obogatio.
No odmah po dolasku slučajno upada na napeti sastanak dvanaestorice muškaraca koji su se potajno sastali kako bi izmijenili informacije
o nizu nerješenih zločina. Bogataš je ispario, kurva se pokušala ubiti, a ogroman imetak otkriven je u domu nesretne pijanice. Moody je
uskoro uvučen u misteriju: isprepletenom mrežom sudbina kao da upravljaju nevidljive sile, koje svojom dinamikom neobično podsjećaju na
nebesko kretanje zvijezda.
 
Eleanor Catton rođena je 1985. godine u Kanadi, a odrasla je u Christchurchu na Novom Zelandu. Danas živi u Aucklandu, gdje predaje
kreativno pisanje na Tehnološkom institutu Manakau. Njezin prvijenac The Rehearsal (2008) osvojio je nagradu Betty Trask, Nagradu za
 prvi roman Amazon.ca i NZSA Hubert Church nagradu za najbolju prvu knjigu. Godine 2013. objavljuje roman Luminari, kojim senzacionalno
 osvaja najprestižniju svjetsku književnu nagradu – Bookerovu nagradu. Tada ima 28 godina i najmlađa je dobitnica Bookera u povijesti
te nagrade. Iste je godine nagrađena i Guvernerovom nagradom – najznačajnijim kanadskim književnim priznanjem.

  

Češljugar (Donna Tartt)

Češljugar Donne Tartt vodi nas na uzbudljivo književno putovanje, od blještavila elitnog Upper East Sidea preko mračnih antikvarnih radionica u Greenwich Villageu do pustoši predgrađa Las Vegasa i uskih riječnih amsterdamskih kanala, u napetu priču o umjetnosti i ljubavi, gubitcima i opsjednutosti, o preživljavanju i kreaciji, i o najdubljim tajnama identiteta i sudbine.
Iz knjige:
"Što ako nam upravo nevaljalost i greške određuju sudbinu i vode nas prema dobru? Što ako za neke od nas i ne postoji drugi put?"


Knjigu možete potražiti i u originalu na engleskom jeziku na našem Odjelu strane knjige - The Goldfinch!
Donna Tartt je za ovu knjigu nagrađena Pulitzerovom nagradom 2014. godine.

 
Svjetlo koje ne vidimo (Anthony Doerr)

Svjetlo koje ne vidimo američkog pisca Anthonyja Doerra dobitnik je Pulitzerove nagrade za najbolju prozu 2015. godine. Prekrasan roman o slijepoj djevojčici i njemačkom dječaku čiji se putevi isprepliću u okupiranoj Francuskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata na hrvatski je prevela Irena Škarica, a objavljen je u izdanju Profila.
 Pulitzerova nagrada za prozu jedna je od najprestižnijih književnih nagrada i priznanje romanu koji je oduševio i čitatelje i kritičare diljem svijeta. Samo u SAD-u procjenjuje se da je manje od godinu dana od objavljivanja prodan u više od 1.5 milijuna primjeraka. Osvojio je i čitatelje u Hrvatskoj pa se tako već mjesecima nalazi i među najprodavanijim naslovima.  Komplimente kritičara potvrdilo je i uvrštavanje Svjetla koje ne vidimo među finaliste National Book Awarda za 2014., prestižnog priznanja koje su osvojila najveća imena američke književnosti 20. i 21. stoljeća. Roman je postigao golem uspjeh među čitateljima pa tako ne silazi s top-lista najprodavanijih knjiga u SAD-u, a kratkom roku bit će objavljen u 29 zemalja.
  Anthony Doerr nagrađivani je američki pisac kojeg je časopis Granta 2007. uvrstio na listu „21 najbolji mladi američki romanopisac.”
 

Šok od pada (Nathan Filer)
Nathan Filer britanski je pisac i predavač Kreativnog pisanja na Sveučilištu Bath Spa. Radio je kao znanstveni novak na akademskom psihijatrijskom odjelu na Sveučilištu u Bristolu te kao bolničar na odjelima za pacijente s duševnim bolestima. Pisao je za televiziju i radio. Šok od pada njegov je prvi roman za koji je 2013. godine dobio Nagradu Costa za najbolji debitantski roman.

Književna nagrada Costa jedna je od najpopularnijih britanskih književnih nagrada koja se dodjeljuje u pet kategorija – za roman, debitantski roman, biografiju, poeziju i dječju knjigu. Pobjednički naslovi u tim kategorijama potom se natječu za naslov britanske knjige godine.
 
 Nagrada je pokrenuta 1971. kao književna nagrada Whitbread, a 2006. sponzorstvo je preuzeo lanac Costa Coffee. Titula knjige godine uvedena je 1985., a dosad je samo jednom pripala dječjoj knjizi, romanu Philipa Pullmana 'Jantarni dalekozor', 2001.


Iz knjige:

"Trebao bih napomenuti da nisam dobra osoba. Katkad se trudim biti, no često nisam. I tako sam, kad je bio moj red da zatvorim oči i brojim do sto – varao.
Stajao sam na mjestu na kojemu si trebao stajati kad je bio tvoj red da brojiš, a to je bilo kod kanti za smeće, pokraj trgovine u kojoj su se prodavali pokretni roštilji i rezervni šatorski klinovi. A nedaleko se nalazi mala livada zarasla u travu, skrivena iza slavine za vodu.
  
Samo što se ne sjećam da sam ondje stajao. Baš i ne. Čovjek se ne sjeća uvijek takvih pojedinosti, zar ne? Ne sjećaš se jesi li stajao kod kanti za smeće ili nešto dalje uz puteljak pokraj tuševa, niti je li ondje uopće bilo slavine za vodu?
 
Sada ne čujem divlji krik galebova i ne osjećam okus soli u zraku. Ne osjećam vrućinu poslijepodnevnoga sunca zbog koje se znojim ispod čistog bijelog povoja na koljenu, niti peckanje kreme za sunčanje u brazdama krasti. Ne uspijevam ponovo proživjeti onaj blagi osjećaj da su me ostavili. Niti se – ako to išta mijenja na stvari – mogu sjetiti da sam zbilja odlučio varati, te otvorio oči.
 
Činilo se da bi mi mogla biti vršnjakinja, crvene kose i lica osuta stotinama pjegica. Porub njezine žućkastobijele haljine bio je prašnjav od klečanja na tlu, a na grudi je privila malenu krpenu lutku zamrljana ružičasta lica, smeđe vunene kose i očiju načinjenih od sjajne crne dugmadi."

Kontakt

Kralja Zvonimira 117 d
21210 Solin
021 213 327